Apatija je najčešći prvi rani neuropsihijatrijski simptom demencije s većim utjecajem na čovjekovo funkcioniranje od gubitka pamćenja. Ali nedovoljno je istražena i često zaboravljena u skrbi. Nova je studija pokazala da je apatija prisutna kod gotovo polovice svih ljudi s demencijom. Znanstvenici su otkrili da se često razlikuje od depresije, piše Science daily.
Gubitak interesa i emocija
Iako je uobičajena, apatija se često zanemaruje jer, za razliku od agresije, ne ometa toliko svakodnevni život u okruženjima kao što su npr. domovi za starije i nemoćne. Definirana gubitkom interesa i emocija, izrazito je uznemirujuća za obitelji i povezana je s težom demencijom i lošijim kliničkim simptomima.
Istraživanje koje je vodilo Sveučilište Exeter i koje je predstavljeno na Međunarodnoj konferenciji Alzheimerove udruge održanoj u Los Angelesu analiziralo je 4.320 ljudi s Alzheimerovom bolešću iz 20 kohortnih studija da bi se pogledala prevalencija apatije tijekom vremena.
Istraživači su otkrili da je jedan dio ispitanika imao apatiju bez depresije, što sugerira da bi simptom mogao imati svoj jedinstveni klinički i biološki profil.
Povlačenje iz aktivnosti ubrzava kognitivni pad
Dr. Miguel de Silva Vasconcelos, sa Sveučilišta Exeter i King’s College London, rekao je: “Apatija je nedovoljno istražen i često zanemaren rani simptom demencije. Može se zanemariti jer ljudi s apatijom ne ometaju druge ljude i ne treba se oko njih toliko angažirati. Ali ima veliki utjecaj na kvalitetu života osoba koje žive s demencijom i njihovih obitelji. Prestanak aktivnosti ubrzava kognitivni pad. Znamo da su stope smrtnosti kod osoba s apatijom veće. Vrijeme je da se ovaj simptom prepozna i postane prioritet u istraživanju i razumijevanju.”
Vježbe za smanjenje apatije
Profesor Clive Ballard, s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Exeter, rekao je: “Apatija je zaboravljeni simptom demencije. Može imati razorne posljedice. Naše istraživanje pokazuje koliko je apatija česta kod ljudi s demencijom. Moramo je razumjeti bolje da bismo mogli pronaći učinkovite nove tretmane. Naša WHELD studija (Poboljšanje dobrobiti i zdravlja ljudi s demencijom, op.) kojoj je cilj poboljšanje obuke osoblja u domova za njegu putem personalizirane skrbi i društvene interakcije uključivala je program vježbanja koji je smanjio apatiju kod korisnika. Tako da sad znamo da možemo na nju utjecati da bismo spriječili, odgodili i ublažili demenciju. Ovo je prava prilika za intervencije koje bi mogle znatno koristi tisućama ljudi s demencijom.”
Izvor: frendica.hr
