Jeste li se ikada zapitali zašto se vaša beba smiješi u snu? Može li to biti refleks ili je vaš mališan u ugodnom snu? Pročitajte što donosi VeryWellFamily.
Istina je da se još uvijek mnogo toga ne zna o tome što se događa u bebinim mislima tijekom spavanja. To je, dijelom, zato što im nedostaju komunikacijske vještine da nam prenesu tu informaciju. Istraživači još uvijek rade na razumijevanju kako mozak bebe obrađuje informacije, što je veliki čimbenik u odgovoru na pitanje zašto ljudi sanjaju.
Ako je vaša beba radosna ili uzrujana tijekom sna, vjerojatno je riječ i o drugim čimbenicima. Pogledajmo ciklus spavanja bebe, što znamo o snovima i koje informacije istraživači još otkrivanju o bebinim podsvjesnim stanjima.
Bebe i brzi pokreti očiju tijekom spavanja
Snovi se mogu dogoditi u bilo kojoj fazi sna, ali najvjerojatnije će se pojaviti tijekom sna s brzim pokretima očiju (REM faza/spavanje).
Prema American Academy of Pediatrics bebe provode do 50 % spavanja u REM snu, a odrasli otprilike 20 %.
Što to govori o sanjanju? U suštini to znači: kad bi bebe sanjale, provele bi puno vremena sanjajući.
Moždani valovi koji nalikuju REM spavanju opaženi su u maternici između 25. i 28. tjedna trudnoće. Iako još uvijek nije dokazano, istraživači pretpostavljaju da bi to moglo značiti da REM spavanje počinje čak i prije rođenja.
Ako bebe dožive REM san, moglo bi se pretpostaviti da i one sanjaju. Međutim, istraživači kažu da to nije baš tako jednostavno. Proces sanjanja znači biti razvojno sposoban za apstraktno mišljenje.
Neki neuroznanstvenici vjeruju da djeca prvo moraju imati sposobnost zamišljanja stvari vizualno i prostorno da bi sanjala, a bebama nedostaje ta samosvijest.
Razumijevanje ponašanja vaše bebe u snu
Tijekom REM spavanja, glavni mišići u tijelu – poput ruku i nogu – koje inače kontroliramo ne mogu se micati i privremeno su paralizirani. Međutim, dok odrasli općenito ostaju mirni tijekom te faze spavanja, disanje bebe će u REM spavanju biti nepravilno (neće disati u uobičajenom obrascu), moći će pomicati usta i oponašati sisanje, imat će trzaje u rukama/nogama (uključujući stopala i šake) ili kratke pokrete glave.
Veća je vjerojatnost da se vaša beba jednostavno razvija i uči kako njezino tijelo funkcionira ili pokušava razviti nove vještine. Bebe koje plaču tijekom spavanja možda obrađuju nešto što se dogodilo prije, što znači da je to više sjećanje nego san.
Moroov refleks
Novorođenčad se rađa s Moroovim refleksom (refleks iznenađenja). Taj se refleks razvija između 28. i 32. tjedna trudnoće i općenito nestaje između 3. i 6. mjeseca bebina života.
Ovo je nevoljni, zaštitni refleks koji uzrokuje da dojenčad ispruži ruke, noge i vrat, a zatim ih brzo spoji. Moroov refleks može se pokrenuti trzajima ili trzajima koji se javljaju tijekom REM spavanja. Povijanje može smanjiti te pokrete i stoga smanjiti vjerojatnost da se Moroov refleks dogodi tijekom spavanja.
Kako cirkadijalni ritmovi utječu na san
Biološki ritmovi upućuju na to kako se prirodna kemija i funkcije našeg tijela mijenjaju tijekom 24-satnog ciklusa. To se ponekad naziva „unutarnji sat” našeg tijela.
Od četiri biološka ritma, cirkadijalni ritam je najtješnje povezan sa spavanjem. Prema istraživanju objavljenom u Journal of Clinical Sleep Medicine, novorođenčad postupno razvija komponente cirkadijalnog ritma postnatalno.
„Ritam kortizola razvija se u dobi od 8 tjedana, melatonin i učinkovitost spavanja razvijaju se približno u 9. tjednu, a ritam tjelesne temperature i cirkadijalni ritam gena razvijaju se u 11. tjednu”, navodi se u izvješću.
Bebe se bude češće jer ne slijede iste cirkadijalne ritmove kao starija djeca i odrasli. To također objašnjava zašto provode više vremena u REM fazi spavanja nego u dubokom snu.
S obzirom na te informacije, imalo bi smisla da bebe sanjaju češće od starije djece i odraslih budući da velik dio svog vremena provode u REM spavanju prilagođenom snovima.
Međutim, istraživanja upućuju na pretpostavku da sanjanje ne počinje dok djeca ne postanu starija, unatoč tome što su, kako vrijeme prolazi, sve manje u REM fazi. Kada su bebe u REM fazi, njihov mozak razvija putove i veze te, na kraju, nauče i jezike.
Kada djeca počinju sanjati?
Snovi se često sastoje od ljudi s kojima smo se susreli i situacija u kojima smo se našli prethodnog dana jer mozak obrađuje te informacije. Da bi djeca sanjala, moraju ponovno zamisliti iste susrete – nešto što bebe vjerojatno neće postići s istom složenošću.
Prema Davidu Foulkesu, psihologu i jednom od vodećih svjetskih stručnjaka za dječje snove, pogrešno se poistovjećuje sposobnost beba da percipiraju svijet oko sebe s njihovom sposobnošću sanjanja.
Foulkesov rad, “Dječje sanjanje i razvoj svijesti” u izdanju Harvard University Press, napomenuo je da ako živo biće ima sposobnost percipiranja stvarnosti, onda je vrlo moguće da i ono može sanjati stvarnost.
No bebinu mozgu nedostaju zrelost i iskustva za dočaravanje snova, stav je neuroznanstvenika.
Iako još uvijek nemamo točan odgovor kada ljudi počinju sanjati, istraživači vjeruju da su djeca bez snova sve dok jasnije ne razumiju svijet oko sebe.
Završna riječ
Prirodno je pitati se što se događa u mislima vaše bebe dok spava. Uostalom, bebe provode u prosjeku 12-16 sati dnevno spavajući tijekom prve godine! Iako je to puno potencijalnog vremena za sanjanje, jednostavno ne znamo sanjaju li bebe tijekom tog vremena.
Možda ćete primijetiti kako se bebine oči pomiču, kako joj se udovi trzaju, a usta se pomiču i sišu. To je normalan dio određenih faza spavanja. To može biti i refleks tijekom prvih nekoliko mjeseci ili obična uznemirenost noću. Moglo bi izgledati kao da vaša beba sanja kad se to dogodi – pogotovo ako plače – ali vjerojatnije je riječ o postizanju nove prekretnice.
U suštini, nećemo znati kada naša djeca uistinu sanjaju dok nam to ne mogu izravno prenijeti. Kao i uvijek, ako imate bilo kakve nedoumice u vezi s obrascima spavanja ili navikama vaše bebe, obratite se svom liječniku za savjet.
Prevela/uredila: Jelena Pranjić/frendica.hr
Izvor: frendica.hr
Photo: Unsplash
