Loša ocjena ili barem lošija od očekivane – iskustvo je svakog djeteta koje ide u školu. Zanimljivo je da neka djeca tome ne pridaju veliku pažnju. Dok drugoj djeci ista situacija stvara velike probleme.
Uspjeh djeteta u školi često priječi stres i strah
Stres zbog škole može doseći itekako velike razmjere. Od bolova u trbuhu, glavobolje, povišene temperature, plača sve do razvoja tako paničnog straha od škole da je potrebna pomoć stručnjaka. Istovremeno, negativna ocjena najčešće se dobije zbog neznanja, pa je potrebno istu ispraviti učenjem.
No, roditelji često ne vode računa o tome da loša ocjena nosi sa sobom određeni stres kod djeteta. Taj stres treba ukloni ili smanjiti kako bi dijete moglo efikasno učiti te ispraviti lošu ocjenu. prenosi ordinacija.vecernji.hr.
Prisiljavanje djeteta da “sjedi za knjigom” neće dovesti do značajnog rezultata
Vrlo je bitno da roditelj prihvaća djetetovu individualnost. I da mu pomaže razvijati samopouzdanje. Motivirati ga za učenje te mu svakodnevno slati pozitivne poruke. Svako dijete bi trebalo osjetiti da roditelj: vjeruje u dijete, da ga sluša, da se brine, da mu je dijete važno. Ako se dijete osjeća sigurno, podržano i voljeno od strane roditelja zasigurno će ispraviti lošu ocjenu. I biti motivirano za daljnji rad.
Ako dijete ima sposobnosti za učenje, radne navike, motivirano je i nema značajno velik strah od ispitivanja ili neki problem koji ga muči, onda se neuspjeh u školi može objasniti neučinkovitim učenjem. Tu je potrebna pomoć roditelja.
Svaki pomak djeteta dovodi do daljnjih, pozitivnih rezultata
Mehaničko učenje bez razumijevanja ne pokazuje značajne rezultate. Djeca uče na način da mogu reproducirati naučeno, ali ako im se postavi neko potpitanje u vezi reproduciranog gradiva, najčešće ne znaju odgovoriti. Dijete se treba naučiti da uči sa razumijevanjem. Kao i kritičko (aktivno učenje). Trebaju steći naviku primjenjivati svakodnevno takvo učenje.
Vrlo je bitno da razgovarate s djetetom o potrebi aktivnog učenja i logičkog pamćenja gradiva. Budite uvijek tu kada je djetetu teško s gradivom, uputite ga na pogreške u načinu učenja. Također ne zaboravite pohvaliti dijete za svaki uspjeh. Makar vam se možda taj uspjeh čini malim. Svaki pomak djeteta prema boljem i daljnje poticanje od strane roditelja može dovesti do sve značajnijih rezultata.
Kako izbjeći “stisku s vremenom” kod učenja?
Ponekad djeca ne mogu procijeniti koliko im vremena treba da bi naučili određeno gradivo te zbog toga budu u stisci s vremenom. To također prati određena razina stresa. Dijete se u takvim situacijama boji da neće stići naučiti određeno gradivo. Ili napisati zadaću. Može postati anksiozno te mu je još teže učiti. Djeca se već od početka školovanja trebaju navikavati na osmišljavanje plana učenja. Dijete će više naučiti ukoliko rasporedi učenje na svaki dan umjesto da uči samo pred pismeni/usmeni ispit.
Također je bitno u svakodnevno učenje uvrstiti dovoljno duge stanke kako bi se dijete odmorilo. I onda s još većom energijom nastavilo učiti (npr. sat vremena učenja, pola sata pauze, pa opet sat vremena učenja). Tu roditelji trebaju pomoći djetetu napraviti optimalan plan učenja. I pratiti drži li se dijete postavljenog plana. Dijete samostalno treba napraviti svoj raspored za koji procjenjuje da će ga moći ispuniti. Roditelj nipošto ne smije nametati svoj raspored. Ali, treba upozoriti dijete ako je raspored nerealan (npr. ako ima previše ili premalo vremena za određenu aktivnost).
Najlošiji način učenja je tzv. kampanjsko učenje. Riječ je o intenzivnom učenju veće količine odgađanog gradiva u kratkom vremenu te zbog takvog tipa učenja dolazi do iscrpljenosti, napetosti i frustriranosti. Uputite dijete da je gradivo potrebno više puta ponoviti kako bi se zaista naučilo i zapamtilo na duže vrijeme.
Za uspjeh djeteta u učenju važno je i ugodno okruženje za učenje
Svako dijete radije bi se igralo vani, provodilo vrijeme kod prijatelja, igralo igrice na kompjuteru i sl. Ponekad se zbilja teško natjerati na učenje. Stoga je bitno da se djetetu osiguraju ugodni i adekvatni uvjeti za učenje – vlastita soba sa stolom (ili barem samo stol na neki način udaljen od razgovora ukućana i ostalih zvukova). Također, prostor treba biti dovoljno osvijetljen. Djetetu treba osigurati mir i tišinu. Ako dijete ne voli učiti uz potpunu tišinu, korisna je glazba bez teksta koja neutralizira tišinu ili zvukove iz okoline (zvukovi prirode, orijentalna glazba i sl.)
Za uspješno učenje potrebna je koncentracija koja se kod djece lako i često gubi. Zato je potrebno maknuti iz djetetova vidokruga sve što bi dodatno otežavalo održavanje koncentracije – časopisi, videoigrice, televizor, radio, kompjuter…
Teškoće s pažnjom su uobičajene, ali ako je dijete dekoncentrirano dulje vrijeme, potrebno je saznati razloge. Ponekad djeca imaju “probleme“ zbog kojih ne mogu učiti (“nesretna zaljubljenost“, problemi s prijateljima i dr.). No, djeca također mogu imati poremećaje pažnje i zbog iste se ne mogu uspješno koncentrirati i mirno sjediti. Potrebno je razgovarati sa djetetom te ga podržati, osnažiti i motivirati za učenje, ali i raditi na rješenju problema koje ono ima.
Dobro je s djetetom odrediti sankcije zbog neizvršavanja školskih obveza. Bez obzira na to kakav školski uspjeh dijete ima, treba u svakom trenutku znati kakve će posljedice imati ako se ne bude dovoljno zalagao/la (npr. zabrana gledanja TV-a, igranja neke igrice…). Ne trebate sjediti s djetetom cijelo vrijeme dok piše zadaću. Bitno je da dijete zna da ste mu na raspolaganju.
Izvor: frendica.hr/ordinacija.vecernji.hr
Photo: Unsplah
