“Tiho, o tiho govori mi jesen;
Šuštanjem lišća i šapatom kiše.
Al zima srcu govori još tiše.
I kada sniježi, a spušta se tama,
U pahuljama tišina je sama.”
Šuškavo lišće pod nogama, lokvice po parkovima i puštanje zmaja podsjećaju nas na jeseni našeg djetinjstva. Čim bi se po parkovima stvorile hrpe sakupljenog lišća nije bilo bolje zabave od skakanja po tim šarenim brdašcima i pokazivanja “stojeva”, “mostova” i ostalih akrobacija na mekoj podlozi.
Jesen miriše na pečeno kestenje, juhu od bundeve i štrudl od jabuke i kao da nas poziva na kontemplaciju o prolaznosti svega. Pesimisti će reći da je jesen vrijeme mokrih kišobrana u javnom prijevozu, ali bez obzira na to veselite li se jeseni ili ne, sad je vrijeme da izvučete čizme, jakne i balonere iz spremišta i prilagodite garderobu izazovima novog godišnjeg doba.
Ako vas zanimaju podaci o izračunu početka jeseni, prenosimo što piše morski.hr: “U 20 sati i 11 i službeno počinje, za mnoge, najukusnije godišnje doba – jesen. Početak jeseni ujedno je i jesenski ekvinocij ili ravnodnevnica, što znači da noć i dan traju približno jednako. Ravnodnevnica se događa 2 puta godišnje – na prvi dan proljeća te na prvi dan jeseni. Kada na sjevernoj hemisferi počinje jesen, na južnoj počinje proljeće. Iako se u školi uči kako godišnja doba počinju 21. prosinca, 21. ožujka, 21. lipnja i 23. rujna, to baš i nije tako. Počeci godišnjih doba nisu uvijek na isti datum.
Postoje, naime, dvije različite metode za određivanje početka i kraja godišnjih doba. Prva metoda uključuje meteorološke sezone koje se temelje na godišnjem padu i rastu temperature te stanju atmosfere. Druga metoda temelji se na astronomskim sezonama, odnosno ovisi o položaju Zemljine orbite u odnosu na Sunce pa tako imamo ravnodnevnicu (kada su duljina dana i noći približno jednake) i solsticij ili suncostaj (kada doživljavamo najduži ili najkraći dani u godini). Drugim riječima, astronomski kalendar utvrđuje godišnja doba prema tome kad Zemljina rotacijska os bude na 23,5 stupnjeva u odnosu na orbitu oko Sunca. Razlog zbog kojeg godišnja doba nisu uvijek na isti datum je neujednačenost kalendara i eliptičnosti Zemljine orbite oko Sunca.” Izvor: morski.hr
Izvor: frendica.hr
