Dugotrajna izloženost sustavnom maltretiranju na radnom mjestu ostavlja posljedice na mentalno i fizičko zdravlje zaposlenika, djeluje loše na produktivnost svih koji rade u takvom toksičnom okruženju zbog čega se povećava broj bolovanja, sporova i otkaza. Ako smo sami žrtve takvog ponašanja i postupaka ili pak svjedočimo da se nadređeni tako odnose prema našoj kolegici ili kolegi trebamo reagirati i potražiti ili ponuditi pomoć. Kako bismo što lakše potražili pomoć bilo dobro znati što podrazumijevamo pod pojmom mobbinga. Odgovor smo potražili na stranicama Pravne klinike Pravnog fakulteta u Zagrebu:
“Mobbing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Takve se aktivnosti smatraju mobbingom ako su učestale i dugotrajne – najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci. Sustavno proučavanje mobbing-ponašanja započeo je Heinz Leymann1980-ih. Naziv je stvoren od engleske riječi mob koja znači svjetina ili gomila. Mobbing je široko rasprostranjena pojava, najčešće proučavana na radnim mjestima, a posljedice se odražavaju na socijalno okruženje, radnu sredinu i na pojedinca.
Mobbing predstavljaju:
· napadi na mogućnost izražavanja – stalno prekidanje u obavljanju posla, glasno psovanje, kritiziranje kako se obavlja rad, upućivanje usmenih i/ili pisanih prijetnji, telefonski teror, odbijanje uspostavljanja kontakta putem omalovažavajućih gesta i sl.
· napadi na socijalne kontakte – nerazgovaranje, premještaj u prostorije daleko od dotadašnjih kolega, zabrana radnim kolegama razgovarati sa žrtvom mobbinga, tretiranje žrtve kao “zraka”
· napadi na ugled – širenje glasina, ogovaranje, ismijavanje, ruganje, imitiranje s ciljem kako bi se žrtva napravila smiješnom, optuživanje žrtve da je psihički bolesna, prisiljavanje žrtve na radne zadatke koji narušavaju samopouzdanje, dovođenje u pitanje odluka žrtve, vikanje pogrdne psovke ili drugi obešćašćujući izrazi sa žrtvom
· napadi na kvalitetu životne i radne situacije – nedodjeljivanje radnih zadataka žrtvi, oduzimanje svih zadataka na radnome mjestu, tako da žrtva ni sama ne može osmisliti radni dan, dodjeljivanje besmislenih zadataka, dodjeljivanje zadataka daleko ispod pravog znanja/kvalifikacije, stalno dodjeljivanje novih zadataka, dodjeljivanje zadataka koji nadilaze kvalifikaciju žrtve s ciljem da je se diskreditira
· napadi na zdravlje – prisiljavanje na radove koji oštećuju zdravlje, prijetnja fizičkim nasiljem, tjelesno zlostavljanje, uzrokovanje troškova da bi se naškodilo žrtvi, počinjavanje fizičke štete u domu ili na radnom mjestu osobe, seksualni napad
Pravna zaštita
U zakonodavstvu Republike Hrvatske, postoji više izvora koji reguliraju zabranu diskriminacije, uznemiravanja, spolnog uznemiravanja i zaštitu dostojanstva na radnom mjestu, ali termin “mobbing” nije prihvaćen u tim izvorima. Osim Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i određenja iz Ustava RH, ta je materija na više ili manje opsežan način regulirana Zakonom o radu, Zakonom o suzbijanju diskriminacije, Zakonom o ravnopravnosti spolova i Kaznenim zakonom.” Izvor: Pravna klinika Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, više o ovoj temi potražite na njihovom webu ovdje
U borbi protiv mobbinga niste sami. Požalite li se svojem liječniku na zdravstvene tegobe vezane uz mobbing liječnik će vas prema svojoj procijeni uputiti psihijatru ili drugom stručnjaku za mentalno zdravlje odnosno uputiti vas na pretrage koje su potrebne za dijagnosticiranje i liječenje posljedica mobbinga.
Na nekim radnim mjestima imate mogućnost obratiti se i svom sindikatu s obzirom na to da neki sindikati imaju uspostavljenu stručnu podršku, pravnu i medicinsku, za žrtve mobbinga.
Osim stručnih udruženja u Hrvatskoj djeluje i Udruga Mobbing koja pomaže i educira žrtve mobbinga od 2004. godine. Više o radu Udruge Mobbing pročitajte ovdje
Izvor: frendica.hr
