U zadnje vrijeme, gdje god zaviri nailazim na teme zdravlja. Potaknuta velikim interesom za alternativnu medicinu, mislila sam pisati o homeopatiji, ali uviđam da je očito kako je ona nedvojbeno oprečna Nauku Katoličke Crkve, pa sam odlučila pisati općenito o tome kako shvaćamo pojam zdravlja.
Homeopatija kaže kako joj je cilj liječenje cjelovita čovjeka i to na način da ne suzbija samo simptome bolesti već liječi totalitet čovjeka. Ovo potonje ću vrlo lako i glatko odbaciti jer homeopatija nikada nije dala nikakav dokaz da njihovi pripravci liječe stanja i oboljenja u njihovoj srži, ali ću se na ovome prvome zadržati. Zašto je homeopatija dijametralno suprotna Nauku ako i sam Nauk naučava o cjelovitosti čovjeka i jedinstvu duh-duša-tijelo? Kako bi smo sto bolje uspjeli ovo analizirati idemo jedno po jedno:
1.TJELESNO ZDRAVLJE – nama najshvatljivije i u tome možda leži njegova važnost. Činjenica je da je čovjek u tijelu i da kao takav funkcionira jedino u zdravom tijelu. Problem se javlja međutim kada nam tjelesno zdravlje postane prioritet. Jer iako je čovjek u tijelu, on nije tijelo. Danas je ogromna potražnja za prirodnim načinom života, zdravom prehranom… i netko jako dobro zarađuje na nama. Majke djeci spremaju bezglutenske obroke ,izbacuju meso, mlijeko, žitarice, na svoju ruku iako nema medicinske osnove za takvo ponašanje.. I onda, u svrhu savršenog zdravlja, prihvaćamo znanstveno neutemeljene, uvelike za zdravlje rizične PRIPRAVKE (s razlogom ne nose naziv LIJEKOVI), a negdje usput smo zaboravili kako i križ, a prema tome i bolest treba prihvatiti i nositi. Naša vjera ne govori o putu posutom ružama nego o prihvaćanju životnih poteškoća. No današnjem svijetu se čini da nam Križ nema što za ponuditi i svim se silama trudimo svojih se križeva riješiti i samim time pod njima se lomimo.
Bog Otac, Liječnik, dao nam je znanost i medicinu, dobre je ljude pozvao da s Njim surađuju na ovom području, pa je stoga najbolje pogledati s povjerenjem u Njegovu promisao i pouzdati se u one kojima je dao i srce i um kako bi nam pomogli s našim tjelesnim poteškoćama. Naravno i povjerenje znanstveno utemeljenoj medicini treba poklanjati uvijek sa zrnom soli i u molitvi razlučivati, pa i uz duhovno vodstvo svećenika, jer nije svaki liječnik dobar liječnik niti je svaki medicinski postupak u skladu s našom vjerom.
2. DUŠEVNO ZDRAVLJE – DUŠEVNO I DUHOVNO ZDRAVLJE NISU JEDNO TE ISTO i zato duševne probleme, poteškoće i poremećaje ne smijemo i ne možemo liječiti isključivo molitvom. S psihičkim poremećajima se u koštac treba hvatati uz pomoć stručnjaka, psihologa i psihijatara koji su stručno obrazovani, a molitve kod svećenika mogu i sigurno će biti dodatna snaga i potpora u našim nastojanjima. Nikada, ali bas nikada, nemojte psihički bolesnoj osobi savjetovati da ne pije terapiju ili da ne posjećuje doktore već se isključivo posveti molitvi i preda sve Kristu, Liječniku. Kao sto sam već rekla, Krist nam je sam darovao ljude koji su svoj život i vrijeme posvetili brizi za tuje zdravlje. Jer, ne daj Boze, da osoba posluša takav savjet i ode preko ruba, bit će kasno da se predomislite. A nažalost, jako cesto je bilo kasno.
3. DUHOVNO ZDRAVLJE (cesto najmanje bitno iako bi trebalo biti prioritetno) – ova činjenica je donekle razumljiva jer nam je dano viđenje isključivo materijalnog svijeta. Netko je jednom rekao kako je materijalni svijet tek vrh sante leda iznad površine mora, a duhovni svijet cijela ona santa ispod. Nismo svjesni svega sto ima utjecaj na nas duh. Iskreno, mislim da će mnogi od vas koji su povezani s karizmatskim pokretom moći potvrditi kako su se znali iznenaditi kolike su duhovne posljedice ostale pored naizgled beznačajnih stvari. Hoćete primjer?
Ne možeš slušati metal i rock bendove koji su povezani sa sotonizmom. Ne možeš čak ni slušati onu jednu njihovu pjesmu koja je ljubavna balada i nema ništa sporno u njoj. Ne, jer oni koji imaju veze s njom imaju veze i sa Sotonom.
Ne, ne možeš se baviti jogom isključivo kao tjelovježbom.
Ne, ne možeš se posluživati ayurvedskim preparatima.
Ne, ne možeš biti djelomični učenik nekoga N. N. i prihvaćati njegove pripravke, ali ne i duhovnu komponentu njegove osobe i učenja.
Zašto?
Jer ti u svome tijelu i svome razumu možeš filtrirati, odvajati, no tvoja duša upija sve. A to je ono što je nama nepojmljivo. Pokusajte zamisliti dušu kao spužvu: kad opereš posude ispreš i spužvu, očistiš je na kraju. I tako dan, dva, pet. I polako počinješ uvidjeti da su cestice prljavštine ostale unutra, da se malo po malo nakupljalo i oštetilo spužvu. Kroz našu dušu sve prolazi. Ona nema filter. Dobro je liječi, loše je ranjava. Koliko god mi svojim umom odvajali, naša duša upija sve.
Naša vjera je vjera Križa. I ne možemo tražiti Uskrs, a ne prihvatiti Veliki Petak. Sve ima svoje mjesto. Svoje vrijeme. “Tko ima usi neka čuje.
Kao što sveti Pavao kaže: “Držite se dakle! Opašite bedra istinom, obucite oklop pravednosti, potpašite noge spremnošću za evanđelje mira! U svemu imajte uza se štit vjere: njime ćete moći ugasiti ognjene strijele Zloga. Uzmite i kacigu spasenja i mač̌ Duha, to jest Riječ̌ Božju.” (Ef 6, 14-16)
Izvor: frendica.hr
