Ivana Penavić, supruga, majka četiri djevojčice i studentica završne godine prava iznijela je svoje iskustvo života s demografskom mjerom Grada Zagreba roditelj odgojitelj na online konferenciji ” Zašto Hrvatska još nije država po mjeri obitelji” u organizacije udruge U ime obitelji.
Zamolili smo Ivanu da nam kaže koju riječ više o svojim životnim i roditeljskim odlukama:
Ova mjera omogućila mi je da se osjećam opuštenije u svojoj odluci da ostanem kod kuće i budem u potpunosti posvećena brizi o djeci i obitelji. Kao što sam spomenula i na konferenciji drago mi je da je lokalna zajednica, Grad Zagreb prepoznao važnost i uvođenje ove mjere i na taj način doprinosi demografskoj obnovi.
Kada si se odlučila ostati kod kuće sa svoje četiri kćeri i kako ste ti i suprug donijeli odluku da ćeš uzeti taj status?
Odluku o uzimanju statusa donijeli smo zajednički prije dvije i pol godine, kada je naša druga kćerkica krenula u prvi razred osnovne škole. Ta mjera nas je učvrstila u odluci da ostanem kod kuće zbog puno prednosti koje donosi u našu obitelj i između ostalog, pružila financijsku sigurnost obitelji u narednim godinama
Kako se osjećaš kao majka odgojiteljica i kakve su bile reakcije okoline na tvoj novi status u početku, a kakve su reakcije sada nakon nekoliko godina?
Kao majka odgojiteljica osjećam se odlično, iako je u početku bila prisutna jedna mala doza straha i nesigurnosti je li to dobra odluka za mene i moju obitelj. Tu nesigurnost primijetila sam i kod članova svoje obitelji i prijatelja. Sada nakon nekoliko godina to se promijenilo, jer plodove svojeg ostanka kod kuće vidim svakodnevno – bolje organiziranje vremena, djeca su bezbrižnija, puno manje smo izloženi čestim prehladama i virozama (posebno mlađe djece), suprug može isto opuštenije raditi svoj posao i još mnogo drugih. Dok sam bila u radnom odnosu to je sve bilo puno drugačije, uvijek u nekoj trci s vremenom i s puno više stresa, što onda negativno utječe i na odnose u obitelji.
Osim što si supruga i majka ti si trenutno i studentica – kako si se odlučila na studij uz obitelj i koliko vremena uspijevaš odvojiti za učenje? Kako se organiziraš za čuvanje djece kad moraš na fakultet ili izaći zbog redovitih obaveza poput odlaska liječniku, frizeru itd.?
Kao što sam i spomenula ova mjera i ostanak kod kuće omogućio mi je bolje organiziranje vremena i donijelo neki novi poticaj za učenje i nastavak studiranja. Nekad je vrlo izazovno naći vrijeme u danu za učenje i najčešče to budu večernji sati, odnosno kad djeca zaspu. Najveća podrška u tome mi je moj suprug, koji uskače kad imam više obaveza oko fakulteta, ali i pri obavljanju nekih redovitih obaveza. Podršku imam i u široj obitelji, od bliskih prijatelja i kumova, a ne smijem zaboraviti niti našu družionicu- igraonicu Mali i veliki na Knežiji u koju najmlađa kćer odlazi na igru dva puta tjedno u jutarnjim satima.
Možeš li čitateljicama Frendice reći par riječi o konferenciji na kojoj si sudjelovala? Kako sad gledaš na svoju ulogu majke odgojiteljice nakon što si saznala nešto više o utjecaju i učincima demografskih mjera od stručnjaka poput prof. Šterca?
Online konferecija “Zašto Hrvatska još nije država po mjeri obitelji?” je zamišljena kao rasprava o trenutnoj demografskoj situaciji u Hrvatskoj, demografskim mjerama koje postoje na nacionalnoj lokalnoj razini te o njihovom korištenju od strane roditelja i mogućnostima za poboljšanje. Isto tako, konferencija je i dio projekta udruge U ime obitelji “e-Roditelj” , prvoj internetskoj stranici na kojoj roditelji i svi zainteresirani mogu pronaći informaciju o tome na koje financijske potpore imaju pravo temeljem rođenja djeteta, koje je odlično predstavio Luka Mlinarić. Sudjelovanjem na ovoj konferenciji, na kojoj sam čula mnoge činjenice i podatke s kojima nisam bila upoznata, pogotovo koliko su loši demografski pokazatelji u Hrvatskoj, još više mi je drago da korištenjem ove mjere mogu doprinijeti da Hrvatska bude više po mjeri obitelji, pri tome ističem važnost da ta mjera postane i dio nacionalne demografske politike.
Više o konferenciji pročitajte na narod.hr ovdje
Izvor: frendica.hr
