Zdravlje iz vaše kuhinje: Kefir

Foto: Getty Images

Kefir je fermentirani mliječni proizvod dobiven upotrebom kefirne kulture (kefirnih zrnaca) koja sadrži bakterije mliječne kiseline i kvasce.

Prema mnogim znanstvenim istraživanjima, kefir ima visoku nutritivnu, biološku i prehrambenu vrijednost. Bez problema ga mogu koristiti osobe koje su intolerantne na laktozu. Porijeklom je s Kavkaza, ali i danas zauzima posebno mjesto kao cijenjena svakodnevna vrsta hrane. Za ime kefir pretpostavlja se da potječe iz turske riječi kefy ili keif, što znači sreća, zadovoljstvo.

Kultur kefira – tibetanska gljiva

Kefir je produkt kiselo-alkoholne fermentacije pa može sadržavati vrlo nizak postotak alkohola (0,5-1%), CO2 i mliječne kiseline (0,9 – 1,1%). Iz tog razloga, ugodnog je i kiselkasto osvježavajućeg okusa. Kefir sadržava veliku količinu vitamina B12, kalcija, magnezija, fosfora, vitamina D, vitamina K, biotina, folata, enzima i probiotika. Za pripremu kefira se preporučuje svježe kravlje mlijeko, no može se proizvesti i od prokuhanog ili pasteriziranog kravljeg mlijeka, rijeđe kozjeg ili ovčjeg. Lakše je probavljivosti od običnog mlijeka.

Kultura kefira se u regiji zove tibetanska gljiva ili kefirna gljiva. Kefirna zrnca koja se nalaze u svježem kefiru imaju izgled vrlo sličan cvjetači, a njihova veličina može varirati. Njihov kemijski sastav u najvećem dijelu čini voda, masti, proteini, mineralne tvari i mliječna kiselina. Sadrže i simbioze velikog broja mliječno-kiselih bakterija, sojeva kvasaca i octenih bakterija. Kefirna zrnca rastu i razmnožavaju se u mlijeku te mogu živjeti zauvijek.

Kefir kao imunomodulator i antimiotik

Kefir pomaže u popravljanju raspoloženja i može djelovati kao afrodizijak. Također, znanstvena istraživanja dokazuju da kefir spriječava starenje. Znanstvena istraživanja dokazala su da kefir ima veliki potencijal za liječenje upala i zloćudnih bolesti, kao imunumodulator (tvar koja utječe na imunitet) i kao antimikotik (sredstvo protiv gljivica). Također, dokazano sprječava razvijanje leukemije i antialergijskih bolesti.

Ostali povoljni utjecaji kefira su: liječenje psorijaze i ekcema, uspostava ravnoteže probavnog sustava i apetita te pomaže pri gubitku težine, snižava šećer u krvi i normalizira krvni tlak. Osim toga, smiruje živčani sustav i poboljšava pamćenje i koncentraciju, te sudjeluje u liječenju kandide, bolesti jetre i žučnjaka. Kefir sprječava rast stanica raka. Regulira stanje umora i vraća energiju. Ima sposobnost čišćenja organizma od teških metala, antibiotika, bubrežnih kamenaca i patogenih organizama.

Cijeđenje kefira bez metala

Priprema kefira je vrlo jednostavna. Manja količina kefirnih zrnaca ubaci se u staklenu ili plastičnu bocu s mlijekom i poklopi poklopcem. Primjerice, za pripremu pola litre kefira, potrebna je jedna žlica kefirnih zrnaca. Fermentacija mlijeka traje 24 sata na sobnoj temperaturi, a zatim se kefir procijedi kroz cjedilo. Cijeđenje kefira treba izvesti samo s drvenim ili plastičnim priborom i cjedilom, jer metalni može reagirati s kiselim sadržajem.

Tijekom cijeđenja na dnu posude se može primijetiti tekućina ili sirutka kefira. Konzistencija kefira ovisi o vrsti mlijeka i temperaturi. Kefirna zrnca iz cjedila treba staviti u novu količinu mlijeka i nije ih potrebno ispirati, a procjeđeni kefir je spreman za konzumaciju. Može ga se odmah piti ili ostaviti u hladnjaku.

Dobre bakterije razaraju patogene

Kada se kefir koristi kao lijek i za oporavak organizma, može se konuzimirati doza i od litre kefira dnevno. Oni koji tek počinju upotrebljavati kefir, trebali bi započeti s manjom količinom, primjerice decilitar na dan, a zatim polagano povećavati količinu. Razlog tome je što kefir donosi izmjene u sastavu crijevne flore jer dobre bakterije razaraju patogene i osvajaju njihovo mjesto. Kod nekih osoba ta je promjena primjećena kroz probavne smetnje, ali to nije razlog za brigu.

Ako u nekom slučaju nije moguće koristiti kefir (putovanje i slično), procjeđena kefirna zrnca se procijede u hladnoj vodi, preliju s manjom količinom mlijeka i spreme u hladnjak. Na taj ih se način može čuvati i do sedam dana. Kako bi ih sačuvali na duže vrijeme, isprana kefirna zrnca mogu se spremiti u zamrzivač ili osušiti. Za ponovno aktiviranje zrnaca, dovoljno ih je staviti u malo mlijeka na sobnu temperaturu i pričekati da se aktiviraju. Prvog i drugog dana treba se dodati manja količinu mlijeka koju se nakon cijeđenja treba baciti. Trećeg dana kefir se može pripremati po običaju.

Izvor: Cijeli članak pročitajte na Agroklub Martina Režek,  magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Izvor: frendica.hr