S naroda.hr prenosimo dio člankaZnanstvenik: ‘Zaustavite karantenu! Predlažemo nešto bolje od švedskog modela’ koji se odnosi na zdravlje i dobrobit djece i mladih tijekom pandemije Covid-19.
Cijeli članak možete pročitati ovdje
Teze ovih znanstvenika dosta su slične švedskom modelu borbe s koronavirusom. Koliko je sličnosti, a koliko razlika?
“Mnogo je sličnosti. Oba modela naglašavaju što veću zaštitu starijih i visoko rizičnih osoba, dok djecu puštaju da idu u školu i drže otvorene restorane i druge tvrtke. Postoje neke razlike. Švedska traži da se sve što se može radi od kuće, a mi predlažemo da stariji više rade od kuće, dok bi sve mlade odrasle osobe trebale raditi normalno“, navodi sugovornik.
“Mi nismo vreće s klicama koje šire zarazu, mi smo ljudi i mnoge ljudske potrebe su sada došle u pitanje. To uključuje potrebu za zajednicom i normalnim međusobnim interakcijama. Strah izazvan pandemijom i porukama javnog zdravlja o opasnosti od infekcije doveo je do toga da su mnogi ljudi potisnuli ove potrebe s velikom psihološkom štetom“, govori Bhattacharya.
Njegova je ideja da ne bismo trebali uništavati živote mladih ljudi koji imaju vrlo mali rizik od Covida. Trenutačnu situaciju sa stalnim naglašavanjem potrebe za razmakom, čak i u školama, i nošenju maski tijekom cijelog boravka na nastavi za učenike smatra izuzetno štetnom.
“Online učenje nije dobra zamjena za klasičnu školu. Također, za normalan razvoj djeca imaju snažnu potrebu za druženjem s drugom djecom, za sklapanjem prijateljstva i međusobnom igrom. Maske i socijalno distanciranje ometaju ove aktivnosti koje su toliko važne za njih”, smatra stanfordski profesor. Napominje da je rizik od umiranja od zaraze koronavirusom za djecu vrlo nizak – niži od rizika umiranja od zaraze sezonskom gripom.
“Standardna javnozdravstvena praksa ne zahtijeva zatvaranje škola zbog gripe. Niti bi se škole trebale zatvoriti zbog Covid-19. Moralno je neopravdano štetiti djeci psihološki i na druge načine zaključavanjem koje im pruža vrlo malu korist u smislu smanjenja smrtnosti od Covid-19.”
Što konkretno učiniti?
“Onima koji nisu ranjivi treba odmah omogućiti da nastave život kao i obično. Jednostavne higijenske mjere, poput pranja ruku i boravka kod kuće kada su bolesni… Škole i sveučilišta trebaju biti otvoreni za nastavu. Sport je izrazito bitan. Mlade odrasle osobe s niskim rizikom trebaju raditi normalno, a ne od kuće. Treba otvoriti restorane, vratiti umjetnost i glazbu”, objašnjava Bhattacharya teoriju “usmjerene zaštite” u kojoj se izoliraju i štite isključivo oni stariji i oni koji se suočavaju s visokim rizikom od smrti od infekcije koronavirusa. “Svatko treba preuzeti rizike koji su im važni, na primjer žele li zagrliti svoje dijete ili unuka”.
Njegova je teza da imunitet krda nije strategija nego biološka činjenica.
“Smrtnost od Covid-19 više od tisuću puta veća kod starih i nemoćnih nego kod mladih. Doista, za djecu je Covid-19 manje opasan od mnogih drugih štetnosti, uključujući gripu”
Izvor: frendica.hr
