Krpelji: Dosadni ili opasni

Foto: Getty Images

U ranu jesen pogotovo kad su temperature duže vrijeme ovako visoke može se očekivati pojava krpelja. Nakon boravka u prirodi najbolje je stresti odjeću i oprati je kako nam se krpelji ne bi naknadno uhvatili za kožu. Korištenje preparata protiv insekata i krpelja također može pomoći.

“Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca i paučnjaka, koje za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, pa su povremeno nametnici na životinjama (pticama i sisavcima), kojima sišu krv, a iznimno i na čovjeku te pritom mogu prenositi uzročnike zaraznih bolesti. Na sreću samo je mali broj krpelja zaražen uzročnicima zaraznih bolesti.

Pojavljivanje bolesti koje prenose krpelji (najčešće Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis, rijeđe tularemija, Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza) ovisno je o prirodnom staništu prenosioca-krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo na nekim endemičnim područjima. Nalaze se na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine 1 m), u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma.
Prema tome boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima.
Za aktivnost krpelja neophodna je povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Sezona njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto (travanj, svibanj, lipanj), ali mogu se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima.

U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus), a uhrvatskom priobalju je za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije, koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

Rizična skupina izložena krpeljima su ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave učestalo u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici te planinari, lovci, izletnici, turisti itd.).” (izvor: HZJZ)

Navedenim rizičnim skupinama preporučuje se cijepljenje. Na mjestu uboda može se neposredno nakon skidanja krpelja pojaviti crvenilo i lagani svrbež što nije znak infekcije već lokalna reakcija na iritanse iz ugriza. Prvi simptomi zaraznih bolesti koje prenose krpelji u slučaju  da je krpelj bio zaražen očekuju se tek tjedan do dva nakon ugriza.

  • Krpelja treba pažljivo ukloniti tupom pincetom ili posebnom pincetom za vađenje krpelja koju možete kupiti u apoteci.
  • Prije uklanjanja ne smije se krpelja stiskati, zagrijavati, premazivati lakom za nokte, alkoholom itd.
  • Lagano uhvatite  krpelja uz kožu i izvući iz kože zajedno s glavom u smjeru prema gore odnosno prema uputama na pinceti za vađenje. Mjesto uboda tretirati antiseptikom.
  • Ako uklonimo krpelja do 12 sati nakon što se uhvatio velika je šansa da još nije izlučio infektivni sadržaj.

Izvor: frendica.hr