Lijepo aranžirani pladnjevi, ukrasne vrećice, košare s ručkom i male košarice, sve to možemo vidjeti na blagoslovu hrane, a u čemu domaćice donose hranu uvelike ovisi o lokalnim običajima.
Blagoslov jela i košara za Uskrs je običaj koji u Hrvatskoj postoji stoljećima. Košara u kontinentalnom dijelu Lijepe naše uglavnom sadrži bijeli kruh, u Dalmaciji sirnicu, a Primorju pincu, inače slatki kruh koji se priprema dosta dugo, nekoć se pripremao cijeli dan, danas to ipak ide nešto brže.
Blagoslov jela na Veliku subotu stari je običaj i pučka tradicija hrvatskoga naroda. Naime, na Veliku subotu ili rano ujutro na sam blagdan Uskrsa iz svake obitelji netko ide prema crkvi s košarom punom hrane, na blagoslov se nosi hrana koja je karakteristična za Uskrs, od jaja do šunke, luka, peciva… Blagoslovljena hrana prvo je jelo koje na Uskrs svi u obitelji moraju blagovati.
Naravno, u svakoj kući na blagdan Uskrsa mogu se naći košare ispunjene pisanicama, koje su nekoć imale puno veću važnost nego što je to danas slučaj, darivali su ih momci svojim djevojkama, dok je u Podravini postojao običaj matkanja ili sestrenja, Matkanje su zapravo mali svatovi na Mladi Uskrs, radi se o tradiciji staroj najmanje tri stoljeća, djevojke iz sela okupile bi se na određenom mjestu, stale u krug i po dvije od njih sklapale bi posestrinstvo kucanjem uskrsnih jaja, postajući tako međusobno matke. Naume, kada bi djevojka svojoj najboljoj prijateljici poklonila oslikano jaje, njih dvije i njihove obitelji bi na takav način izgradile vezu jednaku krvnom srodstvu ili kumstvu.
Srijem, u kojem živi jako puno Hrvata, ili je živjelo do prije nekoliko desetljeća i velikosrpske politike, ima običaj prema kojem zeko nosi poklone dobroj djeci. Na Veliku subotu djeca moraju napraviti gnijezdo od svježe trave koja se bere na ”lovki”, riječ je o posebnom mjestu u šumi gdje se skupljaju lovci, gnijezdo se stavi kraj vrata da bi u njega djeci zeko donio poklone.
Naravno, Hrvatska, iako prema popisu pučanstva, a i teritorijalno, mala zemlja, ima jako puno raznovrsnih običaja, dugu tradiciju, tako da u jednom tekstu ne bismo uspjeli sve opisati koliko god se trudili.
Izvor narod.hr
Izvor: frendica.hr
