Uz često spominjanje depresije, straha i brige tijekom pandemije često se spominje i pozitivno razmišljanje. Jeste li nedavno dobili savjet da morate pozitivno razmišljati? Kako se osjećate kad dobijete takav savjet? Osjećate li se odbijeno i potišteno, možda čak i ljuto? Kultura u kojoj se ne dozvoljava razgovor o bitnim temama, iskazivanje iskrene kritike i negativnih emocija poput tuge, ljutnje ili razočaranja zapravo je sve samo ne tolerantna. Potiskivanje emocija udaljava nas i od rješenja i od naših bližnjih, smanjuje bliskost i oduzima nam priliku za učenje iz naših iskustava. Osim toga istraživanja pokazuju da ljudi koji su uvijek nasmijani nisu niti najuspješniji niti najsretniji, dapače rigidnost u raspoloženju i načinu razmišljanja često prikriva poteškoće s anksioznošću i depresivnim poremećajima. Preduvjet mentalnog zdravlja i uspješnog funkcioniranja u društvu je realno suočavanje sa životnim okolnostima i fleksibilnost u proživljavanju i izražavanju svih emocija na primjeren način. Iako je ova tema sve samo ne jednostavna odabrali smo za vas tri članka koja govore o tendenciji u društvenim znanostima da se nakon desetljeća zanošenjem pozitivnim razmišljanjem istakne potreba za uravnoteženijim pristupom. Autentična radost nije nešto do čega se dolazi trikovima iz popularnih self help knjiga i nikada nije rigidna i slijepa na stvarnost kakva god ona bila. Izdvajamo tri ključna odlomka:
“Pozitivno razmišljanje zasigurno ima prednosti: ono nas može potaknuti da poduzmemo potrebne korake i proširimo vidike. Ali ima i svojih loših strana i možda nije za svakoga, posebno za one kojima su briga i zabrinutost prirodni mehanizmi suočavanja. Štoviše, pozitivno razmišljanje može biti kontraproduktivno ako nas navede da olako zanemarimo životne opasnosti. Konačno, kako upozorava novinarka Barbara Ehrenreich u knjizi iz 2009. godine, raširena pretpostavka da nam pozitivni stavovi omogućavaju da „ nađemo svoj izlaz“ iz bolesti poput raka ima neprocjenjenu tamnu stranu: naime taj način razmišljanja može dovesti ljude koji se ne oporave od tih bolesti u situaciju da se optužuju što nisu bili pozitvniji.” piše Scientific American
“Prihvaćanje teških emocija pomaže u suočavanju i smanjenju intenziteta tih emocija. Razmislite o tome kako se osjećate kad napokon uspijete razgovarati o tome koliko vam je bio težak dan sa suprugom, roditeljem ili prijateljem. Skidanje tereta sa srca, uključujući i negativne teme, jest veliko olakšanje, čak i ako je teže nego pretvarati se da je sve u redu. Emocije nisu “dobre” ili “loše”, samo pozitivne ili samo negativne. Umjesto toga, mislite na njih kao na smjernice: Emocije nam pomažu da shvatimo bit. Ako ste tužni zbog napuštanja posla, to vjerojatno znači da je to iskustvo imalo smisla. Ako se osjećate zabrinuto zbog prezentacije, to vjerojatno znači da vam je stalo do toga kako vas drugi doživljavaju.” možemo pročitati na portalu Psychology Today
“Emocije poput tuge, krivnje i ljutnje svjetionici su naših vrijednosti. Ne ljutimo se zbog stvari do kojih nam nije stalo. Ne osjećamo se tužno ili krivo zbog stvari do kojih nam nije stalo. Ako potisnemo te emocije, odlučujemo ne učiti o sebi. Odlučujemo ignorirati svoje vrijednosti i ono što nam je važno. I zadnja točka, kada si kažemo “misli pozitivno” i pokušamo odgurnuti negativne ili teške emocije u stranu, to neće uspjeti. To jednostavno ne funkcionira. Ono što istraživanje pokazuje jest da ako samo potisnemo misli i osjećaje, oni će se vratiti uvećani.“ Washington Post
Izvori:
Scientific American: Može li pozitivno razmišljanje biti negativno?, cijeli članak pročitajte ovdje
Psychology Today: Toksična pozitivnost, cijeli članak pročitajte ovdje
Washington Post: Profesor psihologije s Harvarda objašnjava zašto vas prisilno pozitivno razmišljanje neće učiniti sretnim, cijeli članak pročitajte ovdje
Izvor: frendica.hr
