S početkom školske godine većina djece se s veseljem vraća u školske klupe i nastavlja druženje s vršnjacima, ali dio djece osjeća pojačan stres i zabrinutost. Promjene škole, razreda ili početak novog dijela obrazovanja, prvi razred osnovne škole, ali i početak srednje škole mogu biti izvor velike neizvjesnosti koje djeca ne mogu uvijek sama procesuirati. Nepoznata okolina, pritisak od sklapanja novih prijateljstava ili neke stare razmirice koje su bile zaboravljene preko ljeta mogu aktivirati anksioznost u prvim danima škole.
Kao i prilikom svake promjene obiteljskog ritma dobro je prilagoditi malo očekivanja i uskladiti ih s raspoloženjem svih članova obitelji. Znamo li da imamo adaptaciju na vrtić ili malog prvašića vjerojatno ćemo uzeti koji dan godišnjeg odmora, odgoditi neke veće radove po kući dok se dijete ne prilagodi, no s većom djecom često podrazumijevamo da će sve ići glatko. Bez obzira na dob djeteta bilo bi dobro osigurati više prostora i vremena za zajedničko opuštanje, bavljenje sportom i obiteljske obroke kad god se postoji mogućnost da će novi događaji ili neke veće promjene biti izvor stresa. Umjesto da namećemo razgovor rečenicom:”Kako je bilo u školi?” čim vidimo dijete bolje je u vlastitom rasporedu napraviti prostora za zajedničko opušteno druženje u kojem će dijete slobodno započeti razgovor. Isto tako bi bilo zgodno ne započinjati sa svim aktivnostima istovremeno, pa tako ako dijete pohađa neki sport, strani jezik ili glazbnu školu započeti s izvanškolskim aktivnostima nekoliko tjedana nakon početka nove školske godine.
U nastavku prenosimo korisne savjete stručnjaka iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih na temu stresa u školi
Stres u školi
Razmatrajući situacije koje za dijete mogu biti stresne u školi, svakako treba voditi računa o cjelovitosti uvjeta i njihovom utjecaju na dijete:
- fizički uvjeti – kakav je i koliki prostor u kojem djeca borave, temperatura, buka, je li preveliki broj djece na jednom mjestu
- ličnost i ponašanje nastavnika – postoji li poštivanje individualnih razlika među djecom, podržavanje osjećaja pripadništva, povjerenja i sigurnosti, kakva je emocionalna klima…
- stresnost okoline – jesu li česte nesigurne i neizvjesne situacije, postoji li mogućnost ozljeđivanja, ima li nasilja u školi, na koji se način rješavaju problemi, postoji li utvrđeni protokol postupanja u kriznim situacijama
Pokazalo se da je važno da školsko osoblje vodi računa o svom psihičkom zdravlju i suočavanju sa problemnim situacijama radi međusobnog utjecaja na živote djece. Učitelji koji sudjeluju u preventivnim programima u školi imaju manje izostanka s posla, poboljšan je njihov pristup podučavanju, ohrabreni su u svom poslu, više brinu o svom osobnom zdravlju i zadovoljstvu. Također, na taj način postaju pozitivni model djeci i njihovim roditeljima. Briga o mentalnom zdravlju (i zdravlju uopće) učitelja uključuje i znanja o tehnikama relaksacije, načinu prehrane, komunikacijskim vještinama i dr.
Prevencija stresa u školi
Saznanja o stresu u dječjoj dobi i utjecaju na kasniji život pojedinca opravdavaju uklapanje preventivnih programa u školske uvjete. U sklopu postojećih programa prevencije stresa u literaturi najčešće se predlaže:
- učenje strategija suočavanja
- usmjeravanje na važnost mentalnog i emocionalnog zdravlja, kao dio preventivnih programa
- osmišljavanje kvalitetnih programa tjelesnog odgoja
- uključivanje programa prevencije stresa u druge komponente programa (književnost, društvene znanosti, prirodne znanosti, umjetničko izražavanje)
- stručna ekipiranost škole i dostupnost stručnjaka djeci i roditeljima ( mogućnost psihološkog savjetovanja, podrška obitelji, briga za zdravlje, važnost osiguravanja prehrane i dr.
IZVOR: Poliklinika za zaštitu djece i mladih, cijeli članak možete pročitati ovdje: Stres u dječjoj dobi
Izvor: frendica.hr
