Tjelovježba dokazano i bez sumnje pozitivno utječe na sve ljude. Ne govorimo o satima napornih treninga, već dobi i mogućnostima prilagođenoj – redovitoj tjelovježbi.
Na kraju krajeva čovjek je biološki i anatomski stvoren za neprestanu aktivnost – od mišićno-koštanog sustava do krvožilnog i živčanog.
Ne odlučuju se svi kojima je dijagnosticirana depresija za lijekove ili terapiju. U takvim slučajevima bi odlazak u teretanu ili duge šetnje mogle biti korisna alternativa. Metoda i rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Cochrane Review.
Tjelovježba može biti umjereno učinkovita u usporedbi s nikakvom terapijom za smanjenje simptoma depresije.
Dokazi upućuju na to da postoji mala ili nikakva razlika u smanjenju simptoma depresije uzrokovanih tjelovježbom u usporedbi s onima uzrokovanim psihološkim terapijama ili antidepresivima, ali ovaj zaključak temelji se na nekoliko malih studija.
Studije su mjerile ishode na kraju liječenja, a većina njih nije pratila sudionike dugoročnije.
Neželjeni učinci vježbanja nisu bili česti, a utjecali su samo na mali broj sudionika.
Što je depresija?
Depresija je česta bolest koja pogađa više od 100 milijuna ljudi diljem svijeta. Depresija može imati značajan utjecaj na fizičko zdravlje ljudi, kao i smanjiti kvalitetu njihovog života.
Kako se liječi depresija?
Istraživanja su pokazala da i farmakološko liječenje (antidepresivi) i psihološke terapije (tj. tretmani razgovorom usmjereni na promjenu misli, emocija ili ponašanja ljudi) mogu biti učinkoviti u liječenju depresije.
Međutim, mnogi ljudi radije isprobavaju alternativne pristupe. Neke zdravstvene smjernice sugeriraju da bi se tjelovježba mogla koristiti kao alternativni tretman.
Što smo htjeli saznati?
Željeli smo saznati smanjuje li tjelovježba simptome depresije i poboljšava li kvalitetu života kod osoba s depresijom te smo željeli saznati kako se tjelovježba uspoređuje s lijekovima, psihološkom terapijom i alternativnim tretmanima.
Također smo željeli saznati je li tjelovježba povezana s neželjenim učincima i pruža li dobru vrijednost za novac. Ovaj pregled nadopunjuje onaj posljednji objavljen 2013. godine.
Što smo učinili?
Tražili smo randomizirana kontrolirana ispitivanja (RCT) (tj. studije u kojima se osobe nasumično raspoređuju u skupinu za liječenje) koja su procijenila učinkovitost vježbanja u liječenju depresije kod odraslih (18 godina i više).
Studije su morale uspoređivati vježbanje s drugim aktivnim liječenjem (npr. lijekovima ili psihološkom terapijom) ili neaktivnom intervencijom (npr. bez liječenja, stavljanjem na listu čekanja ili primanjem placeba (tj. neaktivnim liječenjem koje se čini kao pravim liječenjem)).
Sve studije morale su uključivati odrasle osobe s dijagnozom depresije, a provedena tjelesna aktivnost morala je odgovarati našoj definiciji „vježbanja“.
Opisali smo, procijenili i saželi rezultate studija. Donijeli smo sud o našem povjerenju u dokaze na temelju čimbenika kao što su veličina studija i metode korištene u njihovoj provedbi. Pretražili smo medicinske baze podataka za studije do studenog 2023.
Što smo pronašli?
Pronašli smo 73 studije koje su uključivale najmanje 4985 odraslih osoba s depresijom. Rizik od pristranosti u nekim studijama bio je visok, što je smanjilo naše povjerenje u nalaze.
Tjelovježba može rezultirati smanjenjem depresivnih simptoma u usporedbi s nedostatkom terapije, iako dokazi o dugoročnim učincima nisu sigurni.
Vjerojatno postoji mala ili nikakva razlika u depresivnim simptomima između ljudi koji vježbaju i onih koji primaju psihološku terapiju. Može postojati mala ili nikakva razlika u depresivnim simptomima između ljudi koji vježbaju i onih koji uzimaju antidepresive.
Koristi vježbanja u usporedbi s nedostatkom terapije, psihološkom terapijom ili farmakološkim tretmanima na kvalitetu života su nedosljedne i nesigurne.
Neželjeni događaji od vježbanja nisu bili česti. Mali broj sudionika koji su ih iskusili obično je prijavio probleme s mišićima i zglobovima ili pogoršanje depresije.
Mnoge studije uključivale su relativno mali broj ljudi i imale su visok rizik od pristranosti u smislu korištenih istraživačkih metoda.
Također, većina studija procjenjivala je učinke vježbanja samo tijekom kratkog vremenskog razdoblja. Ti čimbenici ograničavaju naše povjerenje u nalaze pregleda.
Dugoročni učinci tjelovježbe na depresiju i dalje su teško procjenjivi. Razlog tomu je premalo podataka koji bi to pouzdano potvrdili.
Izvor: frendica.online/hina
Photo: pexels
