Kava, neizostavni napitak koji milijuni ljudi konzumiraju svakog dana. Možete ju poslužiti toplu, hladnu, sa ili bez šećera ili mlijeka, a ima mnoštvo okusa.
Kava se nudi doslovno svugdje; u restoranima, kafićima, barovima, uredima. Aparati sa kavom su postavljeni u bolnice, državne institucije na fakultete i benzinske pumpe. Milijuni ljudi kažu da ne započinju dan bez kave.
S zaradom od preko 90 milijardi dolara godišnje, sastavni je dio gospodarstava mnogih zemalja.
1. listopad – Međunarodni dan kave
Međunarodni dan kave službeno je pokrenut 2015. godine od strane Međunarodne organizacije za kavu (ICO) čiji je cilj obilježiti dugo putovanje kave, od plantaža do šalica, diljem svijeta. Ideja o međunarodnom danu kave već je postojala u nekim zemljama poput Japana i SAD-a, koje su već imale nacionalni dan kave.
Pravi glavni cilj ovog proslavljenog dana je podizanje svijesti o poteškoćama s kojima se susreću uzgajivači kave . Tržište kave često je izloženo izazovima zbog klimatskih promjena, nestabilnosti cijena i ekonomskih poteškoća u zemljama u kojima se kava uzgaja.
Porijeklo kave
Porijeklo kave datira još iz 10. stoljeća na Bliskom istoku, točnije na području današnjeg Irana, Jemena, Saudijske Arabije i Etiopije. Zapisi pokazuju da se kava prvenstveno koristila u muslimanskim vjerskim obredima, posebno u večernjim molitvama kako bi vjernici ostali budni tijekom kasnih noćnih sati.
Trgovina kavom iznjedrila je tisuće kavana, a uzgajivači su izvozili kavu čak u Indoneziju i Italiju. Vjerski vođe tvrdili su da je kava alternativa alkoholu, a ne kršenje muslimanskog zakona. To joj je omogućilo širenje po muslimanskim zemljama.
Trgovinskim razmjenama kava je stigla u Europu sredinom 16. i početkom 17. stoljeća i imala je značajan utjecaj na europsku kulturu. Otvarane su kavane a posluživale su topli napitak isključivo bogatašima i intelektualcima. To je stvorilo novu vrstu okupljališta gdje se poslovalo i raspravljalo o raznim temama.
Sušenje kave u Gvatemali, oko 1940-ih.
Postojao je i određeni otpor budući je kava povezana s islamom. Mnogi kršćanski dužnosnici nazvali su je “vražjim pićem” i htjeli ju zabraniti.
Legenda tvrdi da je papa Klement VIII., nakon što je kušao kavu, dao svoj blagoslov trgovini kavom, čime je potaknuo daljnju prodaju i potrošnju.
Zrna kave stigla su u Ameriku iz Kolumbije, a u jugoistočnu Aziju putem nizozemskih i britanskih istočnoindijskih trgovačkih kompanija.
Brazil je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće proizvodio gotovo 70% svjetske kave. Sjedinjene Države do 1920. godine, konzumirale su gotovo 50% sve kave proizvedene u svijetu, objašnjava Thomas Richardson
Korporacije poput Folgersa, Maxwell Housea, Nescafea, Starbucksa i Dunkin Donutsa prže i prodaju proizvode od kave u milijunima dolara godišnje.
Prosječni Amerikanac popije oko tri šalice kave dnevno, ukupno oko 400 milijuna dnevnih šalica kave u SAD-u. To je drugo najčešće konzumirano piće na svijetu, uz vodu.
Iskorištavanje malih uzgajivača i berača
Proizvodnja kave nije se uvijek odvijala kako treba. Iskorištavanje malih uzgajivača i berača kave od strane zemljoposjednika i trgovaca bilo je i ostalo stalan problem.
1980-tih su počele pozitivne promjene u trgovini kavom. Jamče se cijene žetve, održivost okoliša i izjednačavanje plaća.
Trenutno se tek za 2% globalne proizvodnje označava kao poštena trgovina.
Izvor: frendica.online
Photo: pixabay, pexels
