Presličica (lat. Muscari) je biljka porijeklom iz Sredozemlja. Biljni rod s 55 pretežito istočno mediteranskih vrsta iz por. ljiljana (Liliaceae). Imaju podzemne lukovice i prizemne listove slične onima u trava. Cvjetovi, najčešće modri, skupljeni su u grozdu, gornji su neplodni i nešto svjetlije boje od donjih.
Izuzetno otporne biljke i prava je šteta ne imati pokoji primjerak u vrtu. Vrlo često ćete neke sorte vidjeti samonikle u prirodi.
U Hrvatskoj raste sedam vrsta, npr. čuperasta presličica (M. comosum) na suhim brdskim travnjacima, mala presličica (M. botryoides) na gorskim travnjacima, dok sitnocvjetna presličica (M. parviflorum) raste u primorju.
Uspravnog je stabla, visine od 20 do 25 cm. Podzemno stablo je izdužena lukovica, iz koje idu linearni, pljosnati listovi. Cvjetovi su sitni, skupljeni u guste grozdaste ili klasaste cvasti. Bez mirisa su i razvijaju se u periodu od travnja do svibnja. Boja cvjetova je svijetloplave do ljubičasto plave.
Sadnja Presličica
Presličica, poznata i kao se razmnožava lukovicama koje se obrazuju oko matične lukovice. Lukovice se sade u jesen.
U vrtu traži sunčana mjesta, a može uspijevati i na polu sjenovitim.
Kada listovi požute, lukovice treba izvaditi iz zemlje, očistiti ih i staviti na čuvanje na prohladnom i tamnom mjestu, do iduće sadnje.
Osim u vrtu, presličicu možete posaditi i u tegli. U jesen posadite lukovice u teglu na dubinu oko 5 cm. Sadite ih gusto. U lončić promjera 13 cm možete posaditi i do 12 lukovica.
Presličica se vrlo brzo raširi po površini, pa je potrebno povremeno počupati višak biljaka.
Izvor: frendica.online
Photo: pixabay
