Skijanje (prema norveškom ski: skije, od staro nordijskog skīth: komad drveta),se kroz povijest razvilo od vještine kretanja po snijegu s pomoću skija, u zimski šport u kojem se pomoću skija trči, spušta niz padinu ili skače na terenu pokrivenu snijegom.
Crteži na stijenama špilja u Norveškoj, Švedskoj i Rusiji svjedoče o tome da su pomagala za kretanje po snijegu bila u uporabi u IV. tisućljeću pr. Kr. Dugačku dasku na jednoj nozi, presvučenu krznom, Laponci su nazivali ski, a kraća daska na drugoj nozi, tzv. andor, služila je za odgurivanje, pa su vještinu kretanja po snijegu nazivali skiandor.
Norveška je kolijevka športskog skijanja
Norveška se može smatrati kolijevkom športskog skijanja. O tome svjedoče propozicije s vojnoga natjecanja u Kristijaniji (Oslu) 1767. Osnovno je bilo skijaško trčanje, ali su se s vremenom počeli njegovati skokovi i spuštanje niz padinu.
Prvi skijaški klub bio je utemeljen 1861. u Trysilu, 1866. nedaleko od Osla bilo je održano prvo skijaško natjecanje, a 1879. braća Mikkel i Torjus Hemmesveit otvorili su prvu školu skijanja na svijetu. Norveški skijaški savez utemeljen je 1883., a iste je godine bila izgrađena glasovita skakaonica u Holmenkollenu.
Norveški istraživač Fridtjof Nansena je 1888. prešao Grenland na skijama. Njegov pothvat imao je svjetski značaj za promidžbu skijanja. Norvežanin Fritz Huitfeld konstruirao je 1894. vezove pogodne za skijaško trčanje. U to je doba športsko skijanje počelo prodirati i u druge europske zemlje. Godine 1879. francuski planinar i alpinist Henri Duhamel prvi je upotrijebio skije na padinama Alpa kraj Grenoblea.
Austrijski časnik Mathias Zdarsky skratio je duge norveške skije i konstruirao čvrsti metalni vez. U svladavanju padina počeo je primjenjivati novu tehniku pluženja i plužnih zavoja, uz pomoć jednoga dugog štapa. Tu je tehniku Zdarsky opisao 1897. u knjizi Lilienfeldska skijaška tehnika (Die Lilienfelder Skilauf-Technik), čime je započelo razdoblje alpske tehnike skijanja.
https://www.facebook.com/watch/?v=943997452367893
Skijanje kroz povijest
Športski savezi alpskih i nordijskih zemalja stalno su se prepirali oko pitanja koju tehniku usavršavati i kako koncipirati skijaška natjecanja. Zdarsky je 1905. priredio utrku u disciplini koja se nazivala skijanje sa zaprekama, u kojoj se nije vrjednovala brzina nego estetski dojam. Poslije je nazvana slalom.
Početkom XX. st. Englez Arnold Lunn istraživao je i promicao nove načine skijanja – spust i slalom. Ocjenjivanje ljepote vožnje zamijenio je brzinom svladavanja pruge po određenim pravilima. U Mürrenu u Švicarskoj je 1922. bilo priređeno prvo međunarodno natjecanje u spustu i slalomu prema pravilima koja je sastavio Lunn.
Međunarodni skijaški savez (Fédération Internationale de Ski, akronim FIS) utemeljen je 1924. u Chamonixu. Na OI u Sankt Moritzu 1928. bio je prihvaćen Lunnov prijedlog da se spust i slalom uvrste u program međunarodnog prvenstava FIS-a, što je ostvareno 1934.
Alpska disciplina
U skijaškom športu razlikuju se alpske i nordijske discipline. Discipline su alpskoga skijanja za muškarce i žene: spust, slalom, veleslalom, superveleslalom i alpska kombinacija (spust i slalom).
Prva alpska disciplina na programu OI za muškarce i žene bila je alpska kombinacija (1936), zatim su bili uvedeni spust i slalom (1948), veleslalom (1952) i superveleslalom (1988).
Svjetsko prvenstvo u spustu i slalomu za muškarce i žene održava se uz prekide od 1931., u alpskoj kombinaciji od 1932., u veleslalomu od 1950. i u superveleslalomu od 1987. Svjetski kup u alpskim disciplinama održava se od 1967., a prvi pobjednici bili su J.-C. Killy i Nancy Green.
U alpsko skijanje ulaze i discipline akrobatskoga skijanja za muškarce i žene; slobodna vožnja po grbama na programu je OI od 1992., a akrobatski skokovi od 1994.
Nordijska disciplina
U nordijske discipline skijanja ubraja se skijaško trčanje, skijaški skokovi, kombinacije i biatlon.
U skijaškom trčanju muškarci se natječu na 10 km klasično, 15 km progon (franc. poursuite) slobodno, 30 km slobodno, 50 km klasično te u štafeti 4 × 10 km klasično i slobodno; u nordijskoj kombinaciji (skok na 90 m i trčanje na 15 km) i ekipnoj kombinaciji (skokovi na 90 m i štafeta 3 × 10 km).
Nordijske su discipline za žene skijaško trčanje na 5 km klasično, 10 km progon slobodno, 15 km slobodno, 30 km klasično, štafeta 4 × 5 km klasično i slobodno.
Biatlon se sastoji od skijaškoga trčanja i gađanja puškom: muškarci se natječu na 10 km, 20 km i u štafeti 4 × 7,5 km, a žene na 7,5 km, 15 km i u štafeti 4 × 7,5 km.
Povijest skijanja u Hrvatskoj
F. Bučar je 1893. donio iz Švedske prve skije u Hrvatsku. Na njegov je prijedlog u Prvom hrvatskom sklizalačkom društvu 1894. bila osnovana skijaška sekcija. Novi poticaj u razvoju skijanja dao je zagrebački odvjetnik Janko pl. Wodwarka, koji je 1908. u mjestu Jilemnici nastupio na »prvenstvu zemalja češke krune« i pobijedio u utrci na 10 km.
Skijaška sekcija u Hrvatskom akademskom športskom klubu (HAŠK) u Zagrebu je bila osnovana 1909.
Skijanje se naglo počelo širiti u Hrvatskoj zahvaljujući I. Lipovšćaku i Anti Pandakoviću, a Katja Dean i Mary Pandaković-Klaić bile su prve skijašice. Prvo skijaško natjecanje na Sljemenu održano je 1914., a iste je god. u Mrkoplju održano prvo skijaško prvenstvo Hrvatske i Slavonije na stazi dugoj 7 km.
Na prvim zimskim OI 1924. nastupili su Dušan Zinaja i Mirko Pandaković. Hrvatski skijaški savez utemeljen je 1939., a u članstvo FIS-a primljen je 1992.
Najveće uspjehe hrvatskoga skijanja ostvarili su Janica (ukupno 4 zlatne i 2 srebrne medalje na OI, 5 zlatnih medalja na svjetskim prvenstvima i 3 ukupne pobjede u svjetskom kupu) i Ivica (ukupno 3 srebrne medalje na OI, zlatna i srebrna medalja na svjetskim prvenstvima i ukupna pobjeda u svjetskom kupu) Kostelić u 2000-ima, piše u Hrvatskoj enciklopediji .
Izvor: frendica.online
Photo: pixabay, wikipedija
