Znate li koliko vrsta kitova živi u Jadranskom moru? Samo je jedan stalna.
U Jadranskom moru živi velik broj zaštićenih i strogo zaštićenih vrsta prema hrvatskim propisima i međunarodnim sporazumima. Među njima su i kitovi, njih desetak koji se u Jadranu nađu povremeno, dok je dobri dupin jedini stalni stanovnik.
Kitovi su sisavci, a iako im je život prilagođen morskom ekosustavu, kitovi su zadržali neke osnovne karakteristike koje imaju i kopneni sisavci: toplokrvne su životinje, udišu zrak plućima i kote živo mlado koje ženka hrani mlijekom.
Ukupno postoje tri podreda kitova: Archaeoceti (skupina izumrlih kitova), Mysticeti (kitovi usani) te Odontoceti (kitovi zubani). Najveća i najraznovrsnija je porodica Delphinidae u koju, osim brojnih vrsta dupina, spadaju i kitovi ubojice (Orcinus orca).
Kitovi u Jadranskom moru
U teritorijalnim vodama Republike Hrvatske povremeno se pojavljuje ili živi desetak vrsta kitova. Pream Institutu Plavi svijet kitovi koji borave u Jadranu su: dobri dupin (Tursiops truncatus), kratkokljuni obični dupin (Delphinus delphis), prugasti dupin (Stenella coeruleoalba), veliki kit (Balaenoptera physalus), ulješura (Physeter macrocephalus), bjelogrli dupin (Globicephala melas), glavati dupin (Grampus griseus) i Cuvierov kljunasti kit (Ziphius cavirostris).
>Plemenita periska: Strogo zaštićeni simbol Sredozemnog mora
Jedino dobri dupin trajno naseljava cijeli Jadran. Prugasti dupin, glavati dupin i Cuvierov kljunasti kit prisutni su jedino u južnom Jadranu, dok ulješure tek povremeno navraćaju u Jadran. Veliki kitovi sezonski posjećuju južni i srednji Jadran. Bjelogrli dupin, crni dupin i grbavi kit su tek rijetki posjetitelji. Kratkokljuni obični dupin, vrsta koja je nekada bila prisutna u cijelom Jadranu, danas se smatra regionalno izumrlom jer se povremeno opažaju tek rijetke jedinke.
Dobri dupin
Dobri dupin (Tursiops truncatus) je vjerojatno najpoznatija i najrasprostranjenija vrsta iz skupine dupina (Delphinidae). Dobri dupin ima vretenasti odnosno hidrodinamičan oblik tijela. Boja tijela varira u nijansama od tamno sive na leđima preko svijetlo sive na bokovima i bijele na trbuhu. Tijekom ljeta kada je temperatura mora visoka trbuh može poprimiti ružičastu boju. Odrasle jedinke dobrih dupina dugačke su između 1,9 i 4 m i teže od 100 do 500 kg.
U Jadranu, dobri dupini obično dosegnu do 3 m dužine i teže oko 200 kg. Svakih nekoliko minuta dupini moraju izroniti kako bi udahnuli zrak. Nosni otvor nalazi se na gornjoj strani glave i prekriven je mišićnim zaliskom koji služi kao nepropusni poklopac prilikom urona. U potrazi za ribom dobri dupini se zadržavaju ispod površine mora od 4-7 minuta.
>Znate li koliko vrsta morskih kornjača živi u Jadranskom moru?
Hrane se uglavnom pridnenom ribom i malim lignjama i stoga su često u izravnoj konkurenciji s ribarima. Poznati su po svojoj znatiželji zbog čega se mogu zaplesti u ribolovne alate, posebice mreže stajaćice, što je ujedno i najčešći razlog preranog uginuća pripadnika ove vrste.
Prema Institut Plavi svijet trenutno u Jadranu živi oko 10.000 jedinki dobrog dupina. Onečišćenje, prekomjerni izlov ribe i uništavanje staništa dovode do smanjenja brojnosti dobrih dupina i ograničavaju im dostupnost staništa.
Kako se ponašati pri susretu s kitovima?
Budući da se tijekom ljeta povećava mogućnost za susret s morskim životinjama, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije donosi pravila ponašanja prilikom susreta s dupinima i kitovima kako bi se smanjio utjecaj na životinje i spriječili neželjeni događaji.
Pravila ponašanja prilikom susreta s dupinom ili kitom:
Ne usmjeravajte plovilo direktno prema opaženim životinjama!
Ako se opaženim životinjama želite približiti, učinite to polako, brzinom manjom od 5 čv (9 km/h), slijedeći paralelno smjer njihova kretanja te izbjegavajte nagle promjene smjera ili brzine!
Ne proizvodite iznenadne zvukove motorom! Osigurajte da je u krugu od 100 m od životinje samo jedno plovilo, a u krugu od 200 m ne više od tri plovila!
Nemojte ostajati u njihovoj blizini duže od 30 minuta!
Ako kod životinja primijetite znakove uznemirenosti ili primijetite majke s mladuncima, odmah napustite područje susreta (promjenom smjera, bez ubrzavanja)!
Područje susreta napustite usmjeravajući plovilo suprotno od pravca kretanja životinja, postupno ubrzavajući tek kad je plovilo udaljeno više od 200 m od životinja!
Zbog sigurnosti pojedinaca i sigurnosti životinja nemojte plivati ni roniti sa životinjama, nemojte ih hraniti niti ih pokušavati dodirivati!
Ne bacajte smeće u more i ne ostavljajte ga na obali i plažama; životinje mogu slučajno progutati plastični otpad što može uzrokovati njihovo ugibanje!
Izvor: frendica.online
Photo: Rob Schleiffert from Holland (wikimedia commons)
