Blagodati glazbe poznate su od davnina. No, sve više se u praksi koristi i ciljano slušanje glazbe. U užurbanom tempu kojim se kreće današnji svijet, glazba pruža zaista jednostavan i pristupačan način za smirenje.
Umjesto posezanja za lijekovima ili čajevima, isprobajte – jazz. Ovaj glazbeni pravac prigodan je slušanje u brojnim prilikama. No, najbolje pomaže za opuštanje.
>Pomaže li glazba u ublažavanju fizičke boli?
Što odabrati?
Jazz za opuštanje, poput smooth jazza, cool jazza ili slow swinga odnosno ambient jazza, koristi ritmove, tempo i dinamiku koji, u kombinaciji s improvizacijama, smiruju.
Nije tajna da spori tempo te umjerena i tiha dinamika usporavaju otkucaje srca, a time i, što je znanstveno dokazano, smanjuju razinu hormona stresa (kortizola) te potiču opuštanje cjelokupnog živčanog sustava.
Izbora u “bazenu” ovih podvrsta jazza je uistinu mnogo. Jednostavnom pretragom riječi poput “smooth jazz” ili “slow swing” ponudit će vam se brojne izvedbe, a na vama je da izaberete i – opustite se. No, prije toga pročitajte što se događa u vašem tijelu tijekom slušanja.
Kako jazz smiruje?
Opuštajući jazz utječe na organizam kroz više mehanizama. Jedno od njih je utjecaj na rad mozga.
Glazba aktivira i usklađuje alfa valove u mozgu. Riječ je o moždanom ritmu frekvencije između 8 i 12 Hz. Oni predstavljaju prirodno stanje budnosti, ali duboke opuštenosti, smirenosti i mentalne ravnoteže. Ovi se valovi potiču u trenucima kad imamo sklopljene oči i u fazi sanjarenja koja nas “isključuje” iz vanjskih podražaja.
>Glazba smiruje pacijenta prije operativnog zahvata poput sedativa
Alfa valovi dokazano djeluju na “pomlađivanje” mozga, zbog čega se slušanje glazbe određenih frekvencija preporučuje svim dobnim skupinama, a osobito osobama treće životne dobi radi prevencije demencije.
Alfa stanje utječe na lišavanje strahova, loših navika, pa čak i fobija i ovisnosti. S druge strane, donosi osjećaj ugode i mira zbog čega osoba doživljava sklad.
Stanje alfa nije poželjno za učenje, jer se iz njega izlazi tijekom provođenja mentalnih aktivnosti. Stoga se preporučuje izbjegavati slušanje opuštajućeg jazza tijekom učenja ili drugog umnog rada.
>Danas obilježavamo svjetski dan glazbe: Što znamo o umjetnosti božanske moći?
Ostale dobrobiti jazza
Brojna istraživanja na temu mentalnog zdravlja potvrđuju da slušanje glazbe, u ovom slučaju opuštajućeg jazza, donosi brojne dobrobiti za cjelokupni organizam. Muzikoterapija u polju jazza pokazuje dobre rezultate u smanjenju krvnoga tlaka i pulsa, lučenju hormona sreće te skretanju fokusa. Možda je potonje neobično važno u vremenu u kojemu nas brige vode u tjeskobu. Opuštajući jazz nudi ulaznicu za van iz takvog stanja.
Sporiji tempo i harmonije specifične za ovaj glazbeni pravac potiču tijelo da se fizički opusti. Tijelo i um pritom mogu postići stanje slično kao tijekom meditacije. Opuštajući jazz može potaknuti oslobađanje dopamina i oksitocina. Riječ je o hormonima koji popravljaju raspoloženje i potiču osjećaj ugode. Osobe koje se bore s anksioznim stanjima svakako bi trebale “uzeti” dnevnu dozu opuštajućeg jazza.
>Glazba potiče sportsku izvedbu
Recept za lakši i bolji san
Jazz je poznat i po svojim neočekivanim, ali skladnim melodijskim obratima koji preusmjeravaju misli s dnevnih briga na sadašnji trenutak.
Slušanje opuštajuće glazbe preporučuje se i kao priprema za kvalitetniji san. Ako ste roditelj čije se dijete ne može umiriti prije spavanja ili i sami imate taj problem, pokušajte s večernjom praksom slušanja jazza. Neka ta praksa započne najmanje 20 minuta prije samih rituala za odlazak u krevet.
Uz opuštajući jazz stvorit ćete dobre navike i pozitivno utjecati na zdravlje. Prilika je to i da djecu usmjerite na slušanje kvalitetne glazbe čiju će naviku razvijati i kada odrastu.
Izvor: frendica.online
Photo: istock by getty images
