Gost podcasta “55 minuta kod Željke Markić” bio je dr. sc. Stipe Kljaić, povjesničar zaposlen na Hrvatskom institutu za povijest kao viši znanstveni suradnik. Rođeni Šibenčanin, Studij povijesti je završio na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 2015.godine. Mentor mu je bio pok. Prof. Ivo Banac. Objavio je dvije monografije (2017. i 2021.). Njegovo područje interesa je moderna hrvatska povijest. Povod za razgovor je sve očitija činjenica da je povijest itekako važna u razumijevanju događaja koji utječu na naš život. Dr. Kljaić objasnio je povijesne činjenice vezane za rusko-ukrajinski rat, važnost razumijevanja Rusije kao svjetske sile, povezanost rata u Ukrajini sa sukobima na Kosovu, u Izraelu i Palestini i drugdje.
Dr. sc. Kljaić objasnio je kako je proteklih 30 godina vrijeme preoptimističkih vjerovanja u ružičastu budućnost. Samuel P. Huntington američki politolog napisao je studiju o sukobu civilizacija. U njoj je pokušao interpretirati svjetsku budućnost i politiku. On smatra da se ne krećemo prema globalizmu već prema sukobima i da novi blokovi neće biti ideološki već civilizacijski. Ovih dana vidimo da se vatrena linija širi od Ukrajine prema Izraelu i Palestini. Neki autori kažu da je to nastavak Hladnog rata. Nema izravnog sudjelovanja super sila, već se sukobi, prema odlukama super sila vode na lokalnim područjima.
Cijeli intervju možete pogledati ovdje:
> Dr. sc. Kljaić za Narod.hr: Ovi mislioci smatrali su da Hrvati moraju ostati vjerni kršćanstvu
Ovdje donosimo neke dijelove intervjua s dr. sc. Kljaićem.
Kljaić o povijesti rusko-ukrajinskog sukoba
Rusko-ukrajinski rat ima puno šire konotacije od onih koje se mogu pročitati svakodnevnim praćenjem medija. Po svim implikacijama taj rat ima konotaciju svjetskog rata. Ekonomske inflacije u povijesti obično slijede fizički sukobi. Ekonomska kriza je prethodila i I. i II. svjetskom ratu.
Rat se ne može tumačiti samo na površan politički način. Rat u Ukrajini ima više elemenata. Mitski element je što Rusija smatra Ukrajinu svojim svetim teritorijem. I Rusija i Ukrajina izvode svoje porijeklo iz Kijevske Rusije. Smatraju da je to koljevka današnje ruske i ukrajinske državnosti. Prvi vladar Knez Vladimir je kršten na rijeci Dnjepar, današnjoj liniji fronte. Njega i Rusi i Ukrajinci smatraju svojim vladarom. Ukrajinski teritorij za rusiju ima mitsko religiozno značenje. Oni smatraju da je tu rođena ruska nacija. I prihvaćeno kršćanstvo.
Doktrina o ograničrnom suverenitetu
Putin ne priznaje realnost ukrajinskog naroda. I realnost ukrajinske države. Operativci ovog rata, prije svega Putin, koriste doktrinu o graničnom suverenitetu država istočnog bloka. Ona je isto primjenjivana na bivše sovjetske države. Tu je doktrinu Brežnjev primijenio i na Mađarsku 1956. i Čehoslovačku 1968.godine. Ograničeni suverenitet znači da Ukrajina ne može odlučivati o svojoj vanjskoj politici. Politička kriza je nastala kad je Ukrajina htjela pristupiti EU. Bilo kakva integracija Ukrajine, politička ili ekonomska, sa zapadom, iz pozicije Moskve, ne dolazi u obzir. Priča o NATO savezu je došla kasnije, tek kad su Rusi ušli u Donbas.
Političko oligarhijska ekonomija
Ukrajinci ne žele političko oligarhijski ekonomski sustav. Oligarhija je uska skupina ljudi koja je prisvojila nacionalna bogatstva i industriju te postala bogata. Povezani su sa sovjetskim establišmentom. I obavještajnim službama. To je političko autokratski model koji ne priznaje tržišne ideje. Jer želi kontrolirati sve ekonomske procese. Ruski oligarsi i dobar dio ukrajinskih su kontrolirani iz Kremlja.
> Stipe Kljaić, jedini naš povjesničar u Tajnom vatikanskom arhivu: ‘Pio XII. nije bio Hitlerov papa’
Pravoslavna crkva u Ukrajini
Ukrajina je vjerski izrazito podijeljena zemlja. Imaju Grko-katoličku crkvu i tri pravoslavne crkve. Prva je pod Moskovskim patrijarhom, druga je nastala 91. i priznao ju je patrijarh Bartolomej i treća je nastala u emigraciji i nastavila svoj rad.
Srpska i Ruska pravoslavna crkva su najžešće protiv priznanja autokefalnosti drugih pravoslavnih crkava u državama koje su se osamostalile – raspadom SSSR-a ili Jugoslavije.
Putinova antizapadnjačka pozicija
Zapadni ekonomski prosperitet je temeljen na jeftinom kineskom radu i jeftinom ruskom plinu. Nema ni međunarodne politike ni ekonomije bez komunikacije sa Rusijom.
Putinova filozofija je strogo antizapadnjačka. Rat s Ukrajinom ima revanšizam prema Zapadu u sebi. Pokušava poništiti pad Berlinskog zida. Ponovno želi vratiti imperij.
Kljaić o “mračnom” srednjem vijeku
U srednjem vijeku dolazi do trgovačke, urbane i sveučilišne revolucije. Trgovina cvjeta, otvorena su prva sveučilišta. Visoka civilizacija se razvija pod kršćanskim, evanđeoskim nadahnućem. Nazivanje tog razdoblja “mračnim” izraz je nepoznavanja tog važnog povijesnog razdoblja.
Kršćanstvo donosi politiku pregovaranja
Dobar primjer promjene političke paradigme su hrvatsko-mađarski odnosi. Oni predstavljaju stoljeća pregovora u okviru prava. Različiti smo i jezično i etnički. Jedini zajednički nazivnik nam je katolička vjera. Praktički do Jelačića borba između naša dva naroda odvajala se nenasilno. Kršćanstvo je unijelo u politiku element pregovaranja. Neću ono što mi treba od tebe uzeti silom, ubijanjem tvojih ljudi, stradanjem mojih ljudi već ću s tobom sjesti i pokušati dobiti što želim na druge načine…
> Dr. sc. Kljaić: ‘Crnogorska zbivanja svjedoče da raspad Jugoslavije nije bio događaj jednog povijesnog trenutka’
Prosperitet Dubrovačke republike je još jedan primjer. Ključ, temelj uspjeha je bio u dubrovačkoj obitelji odgajanoj u katoličkom duhu. Način funkcioniranja, radišnost i skromnost došli su iz kršćanskog nadahnuća.
Zapadna crkva je imala misijski sustav. Prvo bi na nova područja došla crkva i nudila vjeru, uvjerava ljude, a ne politički nametala. Istočnjačke crkve su isprepletene sa državom. Kod njih prvo dolazi država, osvoji teritorij, a onda nametnu i vjeru – crkvu.
Sukob dvaju svjetova
Eskalacija rata, vidimo sukobe dva svijeta. Bliski istok je bio velika tema Hladnog rata. Sovjetski savez je bio na strani arapskog svijeta. A Izrael pod zaštitom SAD-a. Žarišta koja se otvaraju su Ukrajina, pa pokušaj konflikta na Kosovu, napad Hamasa na Izrael, su na tragu su osjećaja rusko-kineskog bloka da je Zapad slab. To je njihov osjećaj i da je sad trenutak promijeniti svjetsku politiku.
Smatram da to tako neće ići. Mislim da nisu ni svjesni da Zapad ima snagu revitalizacije. Ideološko ludilo i moralno raspadanje je površinsko. Ogromni su slojevi kršćanske prošlosti. Kršćanski narodi imaju snagu samoobnove.
Putin je mislio da će razbiti NATO i EU, a sad vidimo da su ojačali, zbili redove.
Izvor: frendica.online
Photo: narod.hr
