Divlji kesten (Aessculus hippocastaneum) je u Europu došao iz Indije i unutrašnjosti Azije. Poznatiji je kao ukrasno drvo, omiljeno u parkovima i drvoredima. Zahvalno je za sadnju jer podnosi i ekstremne uvjete, brzo raste i može doseći i do 30 m visine, dugovječno je i doseže starost i preko 200 godina. Ima karakteristične cvjetove koji su bijeli ili ružičasti, čunjastog oblika, stoje u uspravnom položaju i vrlo su dekorativni.
Divlji kesten je rasprostranjen u parkovima i vrtovima širom Europe. Neki europski gradovi, primjerice Kijev, iskoristili su aleje divljeg kestena kao zeleni pojas i prirodnu barijeru koja dijeli industrijsku od stambene zone. Naime, bogate i raskošne krošnje visokih stabala na neki način imaju ulogu “zračnog filtra”, a uz to, dekorativne su zbog intenzivno ružičastog cvata pa su na neki način simbol toga grada.
Plod je bodljikava čahura u koju su smještena dva do tri sjemena. Kad je dozreo, bodljikava košuljica se otvara po šavovima i puca, dajući zaobljeno smeđecrveno sjeme. Plodovi divljeg kestena nisu jestivi!
Ljekovitost
Ljekoviti dijelovi biljke su cvjetovi koji se sabiru u svibnju te kora i zreli plodovi koji se sakupljaju u rujnu i listopadu.
Ljekovite djelotvorne tvari su glikozid eskulin, saponini, tanin, smola, masna ulja, flavonoidi i kumarini. Plod sadrži i oko 40 do 60 posto škroba. Upotrebljava se kao sirovina za izradu velikog broja galenskih i industrijskih farmaceutskih pripravaka za liječenje venoznih oboljenja, s tim da se u farmaceutskoj industriji koristi samo jezgra ploda, dok se ljuska odbacuje.
Iz kore se dobiva glikozid eskulin koji ima svojstvo upijanja ultraljubičastih zraka, pa se koristi u izradi masti koje se koriste protiv sunčanih opeklina.
Kako stajanjem kesten gubi na ljekovitosti, najčešće se izrađuju alkoholne tinkture i ekstrakti. Tako se izrađuje tinktura koja pomaže kod hemoroida, kao i tekući ekstrakt i gel koji se koriste kod lišajeva i proširenih vena.
Tinktura koja se dobiva iz pupova i cvjetova divljeg kestena koristi se za masažu kod reumatizma, neuralgija i gihta, piše Slađana Divković, dr. med.
Vitamin P
Najnovijim ispitivanjima eksperimentalno je dokazano da divlji kesten sadrži znatne količine vitamina P koji povećava otpornost kapilara, smanjuje njihovu propusnost i poboljšava mikrocirkulaciju. Sadrže ga neke namirnice (heljda, grejp, grožđe, šljive, višnje, šipak i crni ribiz) i cvjetni prah (pelud).
Vitamin P inače je odgovoran za dobro stanje vena i kapilara te pomaže u jačanju otpornosti protiv infekcija jer pridonosi boljem učinku vitamina C.
Najčešći simptomi pomanjkanja su sklonost modricama i krvarenju, pucanje kapilara, bolesti venskog sustava.
Divlji kesten u prirodnoj kozmetici
Zahvaljujući sastavu divljeg kestena, koji pored škroba sadrži saponine, tanine, proteine, vitamine B1, C i K te provitamin A, našao je primjenu i u prirodnoj kozmetici.
Losion za kosu – ogulite i usitnite 50 g divljeg kestena, stavite u litru vode i pustite da ključa 15 minuta. Procijedite kroz gazu i nanesite na vlažnu kosu odmah nakon pranja. Tanini iz divljeg kestena vratit će kosi čvrstoću. Losion treba nanositi barem dva puta tjedno u trajanju od najmanje mjesec dana.
Maska za lice od kestena – nekoliko kestena očistite od ljuske i sameljite. Pomiješajte sa žličicom meda i nanesite na lice. Poslije 10 minuta masku isperite mlakom vodom ili još bolje čajem od sljeza. Zbog velikog postotka škroba, ali i vitamina B skupine i vitamina P, ova maska pogoduje masnom tipu kože.
Izvor: frendica.online
Photo: pixabay
