Šipak plod divlje ruže iz porodice Rosaceae ili na šipak (mogranj ili nar), plod biljke Punica granatum iz porodice Puniceae. Jedan pijemo u čaju i koristimo za pekmez a drugi jedemo kao slasnu voćku. Imaju isto ime, ali radi se o različitim biljkama iz različitih biljnih porodica.
Šipak mogranj ili nar je grmolika biljka koja doseže visinu od 3 do 5 m. U proljeće se nakon pojave listova otvaraju crveni cvjetovi, a iz njih se stvaraju plodovi koji dostižu maksimum svoje veličine u kolovozu i tada počinju polako crvenjeti, kako bi u potpunosti dozreli u listopadu ili studenom. Plodovi šipka su slatki i izuzetno osvježavajući.
Plod ima oblik jabuke, tamno crvene je boje s tvrđom i glatkom ljuskom. Meso ima okus sličan borovnici, malo trpkiji zbog prisustva tanina. Sastavljeno je od sitnih mekih i sočnih zrna. Jedu se samo zreli plodovi, tako, što se žlicom izbuši kora i iz sredine se vade zrna. Plod šipka sadrži od 76 – 78 % vode, 1,2 – 1,5 % bjelančevina, 8 – 21 % šećera, 0,3 – 0,9 % organskih kiselina, 70 mg/kg vitamina C: oko 16 posto preporučene dnevne vrijednosti vitamina C na 100 ml soka ,vitamin B5 (pantotenska kiselina) kalij i polifenole, kao što su tanini i flavonoidi.
Kora ploda sadrži oko 28 posto galotanske kiseline koja djeluje kao adstringens u liječenju dijareje i dizenterije. Novije su studije pokazale da ekstrakt kore ploda ima utjecaj na crijevne bakterije, parazite te poliovirus i virus HIV-a (zbog izuzetno velike koncentracije bioflavonoida). Novija su istraživanja na šipku pokazala i antitumorsko djelovanje.
Ulje sjemenki nara sadrži vrlo rijetku masnu kiselinu – punicičnu kiselinu. Sjemenke je sadrže do 20 posto. Punicična kiselina je tzv. konjugirana masna kiselina kojima je dokazano iznimno protuupalno i antitumorsko djelovanje. Često se koristi u kozmetici jer povoljno djeluje na tretiranje bora.
Uzgoj šipka
Odgovaraju mu vruća ljeta i blage zime. Optimalna srednja dnevna temperatura za rast kreće se do 12 °C. Zimske temperature od ‐11 do ‐15 °C su štetne, a smrzava pri ‐20 °C. Problem predstavljaju i kasni jesenski te rani proljetni mrazevi.
Šipak je heliofitna biljka. Dobro osvijetljena stabla imaju veći broj cvjetova i plodova, veću krupnoću i bolju obojenost plodova te su manje skloni pucanju. Vegetacija počinje u drugoj polovici ožujka i traje 180 do 215 dana. Cvate dugo, a dozrijevanje počinje, ovisno o sorti, 120 do 160 dana iza cvatnje.
Važno je da u tlu ima dovoljno vlage za vrijeme intenzivnog rasta korijenja u jesen i proljeće, kao i za vrijeme vegetacije u fazama rasta ploda i mladice. Zbog toga je potreban ravnomjeran raspored oborina, a ako nije moguće izabrati takve položaje, onda treba osigurati navodnjavanje.
Šipak najbolje uspijeva u dubljim, dobro dreniranim pjeskovito-ilovastim tlima, koja sadrže dosta organske tvari (humusa) i biogenih elemenata. Međutim, ne podnosi teška glinena i jako vlažna tla.
Razmnožavanje šipka
Šipak se uzgaja na vlastitom korijenu pa ne dolaze u obzir podloge niti cijepljenje. Najčešće se razmnožava korijenovim reznicama. Reznice dužine 20 – 25 cm i debljine 0,5 do 1,2 cm dvogodišnjih izboja režu se poslije opadanja lišća u početku zime. U kasnu jesen uzete reznice čuvaju se u hladnom i vlažnom pijesku. U rasadniku se u proljeće dobro pripremi tlo i otvore brazde na razmak od 90 cm, a u njih se na razmak od 10 – 20 cm postavljaju reznice, i to malo ukoso. Reznice se zatrpaju rahlim tlom tako da na površini ostane pup, iz kojeg će potjerati mladica, od kojeg se razvije sadnica. Takvo razmnožavanje omogućava da se već u idućoj godini dobiju sadnice, pa govorimo o dvogodišnjim sadnicama. No, katkada se prakticira sadnice ostaviti u rasadniku još godinu dana pa dobijemo trogodišnje sadnice. Vrlo se rijetko razmnožava sjemenom, iako se potomstvo gotovo ne razlikuje od majki s kojih je sjeme uzeto.
Sadnja
Preporuča se mjesto zaklonjeno od vjetra. Sadnica šipka se sadi u svježe iskopanu jamu, u dobro pripremljeno tlo (do dubine 0,7 m). Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje te gnoj. Sva dodana gnojiva prekriju se zemljom te se voćka dobro zalije vodom.
Izvor: frendica.online
Photo: pixabay
