Uredite okućnicu kuće za odmor

U

Održavanje biljaka traži trud i vrijeme, ali se isplati jer one imaju i terapijski učinak na sve koje okružuju. Neke od njih su i izrazito korisne u borbi protiv komaraca i drugih nametnika, a ne traže puno pažnje i jednostavne su za održavanje.

Predlažemo neke biljke koje će oplemeniti vašu okućnicu i odmor učiniti ugodnijim. Izabrali smo nekoliko onih ne traže puno, a daju puno.

Oleander

Oleander (Nerium oleander) je zimzeleleni grm ili manje stablo iz porodice zimzelenovki (Apocynaceae). Rasprostranjen je na području Mediterana, a kod nas je samonikao kod Dubrovnika, no uzgaja se duž Jadrana. Oleander naraste od 2.5 do 4.5 m, ponekad čak 6 metara visine. Grane su mu savitljive, glatke, svjetlo-zelene do svjetlo- sive kore, a cvjetovi su krupni, crvene su, ružičaste ili bijele boje. Ugodnog su mirisa. Cvate od lipnja do rujna. Biljka ima raširen korijenov sustav i često se koristi za stabilizaciju tala u toplim krajevima. Može se saditi i na terenima izloženim utjecaju mora odnosno soli.

Dalmatinski buhač

Dalmatinski buhač je autohtona biljka, ali, svom nazivu unatoč, uspijeva i na kontinentu. Pri tom je dobar insekticid, škodljiv za kukce i mušice, a potpuno neškodljiv za ljude. Nalazimo ga u prirodi, raste u kamenjaru diljem Dalmacije, ali ga teško razlikujemo od sličnih biljaka poput divlje kamilice. Buhač izgleda atraktivno, poput omanje tratinčice, i formira lijepe grmove koji se daju oblikovati uz vrtne staze ili prilaze okućnice. Presađuje se prije cvatnje u ožujku i travnju, uspijeva na suhom i pjeskovitom tlu i nije ga potrebno često zalijevati.

Stolisnik

Stolisnik ili hajdučka trava također uspijeva po livadama i pašnjacima našeg podneblja. U njegovom prirodnom staništu, možda ne bismo ni primijetili sitan bijeli cvat, ali vrtu on može dati posebnu eleganciju. Osim atraktivnosti, izuzetno su korisni i jestivi mladi zeleni listovi, ali i gornji dio biljke u cvatu koji se suši kao čaj.  Pomaže kod problema s probavom i hemeroidima, a navodno zacjeljuje i unutarnje rane kod postoperativne terapije. Eterično ulje stolisnika je čest sastojak krema i ulja za sunčanje. Sadnice stolisnika se presađuju krajem travnja u rupe duboke 10-ak centimetara. Ako je tlo siromašno, poželjno je zagnojiti ga nitratnim gnojivom. Stolisnik treba zaliti jednom tjedno u vrućim danima, inače rjeđe.

Kozmos 

Nemoguće je ne zaljubiti se u kozmos koji nam dolazi u različitim nijansama, žute, narančaste ili crvene. Nema ljekovita svojstva. Voli sunce ili polusjenu, ali nije izbirljiv oko vrsta tla niti traži pažnju. Sjeme se sije ravno u tlo vrta u proljeće i, osim dugog perioda klijanja (50 dana), nemamo mu što zamjeriti. Na grčkom “cosmos” znači “sklad” i zbilja sam pogled na kozmos donosi sklad u naš duh i u naš vrt. Privlači leptire i pčele pa možemo biti sigurni i da će naše voćke i povrće biti zadovoljno u društvu skladnog kozmosa.

Majčina dušica

Majčina dušica ima više naziva, ali najpoznatiji je poljski timijan. U Hrvatskoj postoji 17 vrsta, ali sve su slične izgledom i svojstvima. Grmolika je biljka s brojnim izdancima i zavodljivim ljubičastim cvatom kojim se šepuri u ljetnim mjesecima. Osim dekorativnog izgleda, spada među najljekovitije biljke našeg podneblja pa ju je poželjno imati u vrtovima, ali i koristiti, barem kao čaj ili začin domaćim jelima. Bere se od lipnja kada je u naponu cvjetanja, a presađuje u proljeće ili jesen. Lako uspijeva na vlažnim tlima, iako dobro podnosi sušu. Traži sunce, ne voli sjenu. Ima antibakterijska svojstva pa se koristi kod raznih upala, ali i jača žice, libido, balansira ženske hormone, tjera stres. Latinski naziv sadrži riječ “thymos” što znači “hrabrost” pa je majčina dušica biljka koja donosi nježnu snagu i utjehu u teškim vremenima.

Prkos

Kako odoljeti cvijetu takvog naziva? Prkos prkosno osipa svoje sitne cvjetiće u svim bojama, osim plave, na pjeskovitim i siromašnim tlima pa je savršen za sadnju uz kamenjare i ivičnjake ili na balkone osunčane. Zalijevati ga ne treba nikako. Jednogodišnja je biljka, ali se prkosno obnavlja sam i širi po tlu poput cvjetnog tepiha s duguljastim sukulentnim listićima. S prkosom nećemo imati nikakve brige ni problema, osim u slučaju da ga poželimo iskorijeniti, ali zašto bi nam tako nešto uopće palo na pamet?

Pustinjska ruža

Poput prkosa, i pustinjska ruža je otporna i razvije se u predivan prekrivač tla s magenta ružičastim cvjetovima od proljeća do jeseni. No cvjetovi mogu biti i žuti, crveni ili bijeli. Pustinjska ruža je sukulent, porijeklom iz Afrike, i dobro podnosi sušu, sunce i slano tlo.

Ružmarin

O morskoj rosi ili ružmarinu već smo pisali. Potiče cirkulaciju, koncentraciju i liječi glavobolju. Pored svojih aromatičnih blagodati, izrasta u bujan grm ljubičasto plavim cvjetićima opojnog mirisa. Voli sunce, ali uspijeva i u hladnijim podnebljima. Sadimo ga u ljeto i to vrlo jednostavno – u kasno proljeće s mladih grana grma ružmarina odrežemo reznice i ostavimo u posudi s vlažnim kompostom da puste korijenje. Ružmarin je otporan na mrazove jednom kada se grm razvije – mlade biljke je bolje skloniti u zatvorene prostore.

Lobularija

Primorska lobularija, medeni cvijet, kamenita trava, i drugi, sve su to nazivi za biljku koja krasi neukroćenu prirodu Mediterana. Bez obzira na njenu profinjenu, ali divlju ljepotu, izuzetno dobro uspijeva u vrtovima i posudama na osunčanim balkonima i terasama. Sadi se sredinom svibnja, a najčešće su njene jednogodišnje vrste. Kratak životni vijek kompenzira mnoštvom sitnih cvjetova koji su najčešće snježno bijele boje, ali mogu biti i ružičasti, žuti, crveni, purpurni, ljubičasti i plavi. Ovisno o vrsti, može biti grmolika ili pokrivač tla.

Lovor

Lovor pripada porodici Lauraceae i susrećemo ga rado u brojnim ribljim i mesnim jelima dalmatinske, ali i kontinentalne kuhinje. Može izrasti u grm ili stablo, tako da ga lako možemo oblikovati u živicu na čije bujno zelenilo umjesto pregrade, nećemo morati dugo čekati – lovor je jedna od najbržerastućih biljaka u našem podneblju i naraste oko 60 cm godišnje. Pri tome, dobro podnosi i sunce i sjenu, ali i niske temperature do čak -20 °C. Traži redovito zalijevanje, ali ne voli vlažna tla. Ne smijemo ga zamijeniti s lovor višnjom koja se kod nas također koristi za guste živice – lovor višnja pripada porodici ruža i otrovna je, dok po mladi lovorov list možemo skoknuti u vrt u svakom trenutku i uživati u aromi koju nam poklanja.

Pelin cola

Pelin cola je jedna od vrsta pelina koja se lako prezimljuje u vrtovima. Nije zahtjevna i dobro podnosi mraz ako se na jesen oreže. Pelin cola svoj naziv duguje mirisu na popularno gazirano piće, dok je okusom mnogo gorča od šećerom bogate cole. I ova biljka ima ljekovita svojstva posebno kod želučanih tegoba, reume, nesanice, bronhitisa i kožnih bolesti. Korisna je i kao prirodna metoda istjerivanja moljaca iz naših ormara i ormarića, a ljeti izgleda posebno raskošno i ukras je mnogih vrtova.