Veseli nas spontana kupovina sadnica na žarko procvjetaloj tržnici u rano proljeće.
Ipak, znala nam se dogoditi kupovina sadnica koje se nisu uklopile u izgled naše okućnice niti su uspijevale onako kako smo to zamislili i priželjkivali. I baš zato je potrebno planiranje vrta, kako bismo s prvim zrakama proljetnog sunca mogli okinuti najljepše fotografije svoje preuređene okućnice.
1. Nacrtajmo mapu. Najlakši način da započnemo s planiranjem vrta je da nacrtamo mapu okućnice. Mapa bi trebala sadržavati sve postojeće elemente, dijelove koji su osunčani i one sjenovite. Udaljenost od izvora vode, razlike u terenu i kvaliteti tla. Zavjetrine i dijelove koji su pogodni za dječju igru, kućne ljubimce, roštilj ili mjesto za druženje i opuštanje.
Ucrtajte u mapu staze i ivičnjake. Nemojte štedjeti na širini staze ako nam to veličina vrta dopušta. Glavnom stazom, koja prolazi kroz vrt, trebalo bi komotno proći dvoje ljudi. To znači da mora biti široka najmanje metar, i da stazu okružuju biljke koje ne zauzimaju mnogo prostora. Osim toga možemo je iskoristiti i za podjelu vrta na dvije cjeline različite namjene. Sporedne rute mogu krivudati kroz vrt.
2. Razmislimo što želimo. Želimo li jednostavno mjesto za opuštanje ili tematski vrt? Okućnicu za boravak na otvorenom, objedovanje i druženje, ili vrt u kojem ćemo provoditi vrijeme održavajući biljke? Želimo li travnjak za dječju igru ili bujno raslinje za atraktivnost razglednice? Želimo li okućnicu s ukrasnim biljem ili povrtnjak? Koliki budžet imamo za uređenje okoliša našeg objekta? Koliko smo spremni uložiti novca i vremena?
3. Spojimo naše želje i mapu vrta. Kada smo nacrtali mapu i prepoznali svoje želje, vrijeme je da to dvoje spojimo. Naravno, u skladu s financijskim mogućnostima i karakteristikama naše okućnice. Pokušajmo uz rubove staza isplanirati cvjetne ivičnjake, kompostnjake u sjenovitim kutevima vrta i grmlje umjesto zaslona, koji nam osiguravaju privatnost ili zaklanjaju pogled na kompostnjak. Rasporedimo biljke i ucrtajmo ih u mapu vrta prema karakteristikama tla ili osunčanosti, prema bojama i vremenu cvatnje, prema visini i izgledu same biljke.
4. Odaberimo biljke za naš vrt i pri tom uvažimo podneblje. Drvo banane u vrtu, zašto ne? Možda, ako imamo ogroman vrt u kojem ćemo dopustiti biljkama koje ne pripadaju našem podneblju da osvoje komadić zemlje i donesu dašak egzotike u naše dvorište. Međutim, domaće biljke, biljke koje stotinama i tisućama godina obitavaju na našoj zemlji, traže manje pažnje, otpornije su na štetočine, a uzvraćaju svom zelenom raskoši svoje lisnatosti.
Autohtone biljke su biljke koje su se tisućama godina prilagođavale baš ovom podneblju i ovdje doprinose raznolikosti, zdravlju i stabilnosti staništa. One su važna karika u lancu očuvanja ekološkog sustava i sadnja autohtonih biljaka se preporučuje kako bismo i mi pomogli sačuvati prirodnu baštinu našeg podneblja.
Prilikom odabira biljaka, obratimo pažnju na bilje koje cvjeta u različitim razdobljima godine zato planirajmo vrt koji će očaravati 365 dana godišnje. Na listi domaćih autohtonih biljaka ćemo pronaći cvijeće koje će vrtu donijeti razigranost boja i čaroliju mirisnih livada u svakom godišnjem dobu. Lista je podugačka, ovdje samo neke od lisnatih ljepotica za svaki vrt:
- Zvjezdani, pijani tvor (Aster spp.)
Za zvjezdane kažu da kada procvatu, vrtlarskoj godini je kraj. Jesenskih zvjezdana je više vrsta, od puzajućih koji prekrivaju tlo, preko grmolikih koji nude čarobne obrube gredica, do visokih koji narastu preko metra. Dolaze nam i u različitim bojama zvjezdolikog cvijeta pa možemo uživati u šarenilu ili odabrati jednu nijansu kojom ćemo tematizirati naš vrt. - Fuksija (Fuchsia x hybrida)
Fuksija je cvjetnica čiji grmovi spuštaju viseće cvjetove prekrasnog oblika i boja. Voli polusjenu pa ćemo je saditi na istočnoj ili zapadnoj strani u zavjetrinama. Ne voli mraz. Cvjeta čitavo ljeto u nijansama ružičaste boje. - Neven (Calendula officinalis)
I neven cvate čitavo ljeto, a jarka boja njegovih narančastih cvjetova krije i čudesna ljekovita svojstva biljke. Od lipnja do kolovoza se cvjetovi beru i suše brzo na temperaturama od oko 35 °C. Sušene latice možemo konzumirati kao čaj, a od svježih možemo raditi masti i tinkture. Osim što krasi naše vrtove, neven je savršen za zdravlje i ljepotu kože. - Lavanda (Lavandula spp.)
Lavanda je čuveni grm, aromatičnih i ljekovitih svojstava, a cvate u lipnju i srpnju. Ljubičastu draž lavande, poznajemo svi. U novije vrijeme se lavanda koristi i u kulinarstvu pa se sve češće nalazi u kremama ukusnih kolača i sladoleda. Vrtovima donosi svježinu Mediterana, iako ima i manje poznate kontinentalne srodnike pa se može uzgajati u čitavoj Hrvatskoj. - Ružmarin (Rosmarinus officinalis)
Ružmarin je još jedna biljka koju često povezujemo s Dalmacijom, ali taj otporni grm dobro uspijeva i na kontinentu. Cvate dvaput godišnje – u lipnju i rujnu – i poklanja modre cvjetove opojnog mirisa. Slično lavandi, i ružmarin je ljekovit, a eterično ulje se dobiva iz listova i izuzetno je korisno za ublažavanje reumatičnih bolova. U vrtu je grm ružmarina, osvježenje za oči i dobar zaslon protiv znatiželjnih pogleda. Grančice ružmarina su savršene za nanošenje masnoća na roštilj (gradele) s nevjerojatnom aromom. - Boražina, borač (Borago officinalis)
Ljekovitost boražine nadmašuje samo njezina ljepota. Upadljivi zvjezdoliki cvijet izrazito plave boje je ukras domaćih vrtova. Sadi se na osunčanom tlu, a permakultura poučava njezinu vrijednost uz nasade jagoda, rajčica, mahunarki i špinata. - Timijan (Thymus vulgaris)
Bijelo ružičasti cvat u ljetnim mjesecima, a sadi se u siromašnim tlima na osunčanim mjestima. Nije agresivan pa ga se može kombinirati s mnogim drugim biljnim vrstama.
Dajmo biljkama mjesta za rast. Sasvim sigurno želimo odmah gusto raslinje u našem vrtu i okućnici, ali moramo osigurati dovoljno mjesta za svaku biljku posebno kako bi ojačala do svojih punih potencijala. Ako sadimo mlade sadnice, možemo ih posaditi gušće, ali planirajmo sadnju tako da biljke premjestimo drugdje kako budu sazrijevale.
Možemo posaditi i tzv. pokrivače tla – biljke koje brzo rastu, zapravo se šire same od sebe, i daju privid bujnosti, a ne smetaju sazrijevanju trajno nastanjenih biljaka u našem vrtu. Dobra su zaštita od korova iako moramo paziti da sami ne postanu invazivni. Neki od popularnih pokrivača:
- Lonicera (Lonicera Pileata)
Gust zeleni pokrivač s cvjetićima kremaste boje u ljetnim mjesecima. prezimljuje uz neznatan gubitak lišća, a može se koristiti i za niske živice. - Pljuskavica (Hypericum calycinum)
Prekrasan tepih od žarko žutih cvjetova koji se širi brzo poput korova. Otporna na zimsku hladnoću. - Evonimus (Euonymus Fortuneii)
Brzo raste, a širi se i po zidovima ako mu dopustimo. Može se hodati po njemu, s nježnim listovima koji s jeseni pocrvene, piše cimerfraj
Izvor: frendica.online
Photo: pixabay
