Čuvaj srce: 9 savjeta za zdravlje vašeg srca

Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna, a ove godine globalna kampanja provodi se pod sloganom „Koristi 🖤 za svako 🖤“.

Kardiovaskularne bolesti naziv je za bolesti srca i krvnih žila te su one najčešći uzrok smrti na svijetu. Uzroci su mnogi: pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak, pretilost, onečišćenje zraka. Za 520 milijuna ljudi koji žive s kardiovaskularnim bolestima, pandemija bolesti COVID-19 posebno je teška jer su izloženi većem riziku od težih oblika bolesti, a mnnogi i zbog straha od zaraze izbjegavaju kontrolne preglede ili odlazak u bolnicu te se izoliraju od obitelji i prijatelja.

Svjetski dan srca prilika je za svakoga da zastane i razmisli kako najbolje koristiti srce, a Svjetska kardiološka federacija (WHF) ove je godine odlučila naglasak staviti na ulogu srca u svakodnevnom životu svakog pojedinca, stoga poručuje:

KORISTI 🖤 ZA HUMANOST

Pristup liječenju i podršci za KVB uvelike se razlikuje diljem svijeta. Iako se više od 75% smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti događa u zemljama s niskim do srednjim dohotkom, pristup liječenju može biti problem bilo gdje. Uključivanjem u globalne događaje kao što je Svjetski dan srca, kao i lokalne aktivnosti, osnaženi smo širiti svijest i pomoći donijeti promjenu cijelom čovječanstvu.

KORISTI 🖤 ZA PRIRODU

Onečišćenje zraka odgovorno je za 25% svih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti, odnoseći živote 7 milijuna ljudi svake godine. Bilo da se radi o neposrednijim radnjama poput hodanja ili vožnje biciklom umjesto putovanja automobilom, ili dugoročnijim nastojanjima kao što je podrška zakonima koji štite čist zrak, svatko od nas može doprinijeti zdravijem planetu na svoj način.

KORISTI 🖤 ZA SEBE

Psihološki stres može udvostručiti rizik od srčanog udara. Vježbanje, razgovor i dovoljno kvalitetan san pomažu u smanjenju razine stresa. Odupirući se štetnim mehanizmima obrane i lošim navikama izazvanim stresom, možemo povećati zdravlje našeg srca.

Kardiovaskularne bolesti u RH – najnoviji podaci

U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti (KVB) prvi uzrok smrtnosti, a od njih je 2021. godine, prema preliminarnim podacima, umrlo 22 958 osoba, odnosno 36,6 % ukupno umrlih. Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 % (7 773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,0 % (5 011) u ukupnom mortalitetu. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 41,6 % umrlih žena (13 126) te 31,6 % umrlih muškaraca (9 832). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 12,4 % (7 773) i cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 8,0 % (5 011) u ukupnom mortalitetu.

U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 572,8/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Prosjek za zemlje EU27 iznosi 367,6/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 190,4 (Francuska) do 1051,8 (Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije (393,6), Austrije (362,9) i Italije (270,7), a nižu stopu od Mađarske (714,8), javlja HZJZ.

Zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, no one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola.

KVB predstavljaju globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života i na razini svijeta i u Hrvatskoj. Unatoč značajnom trendu smanjenja dobno standardiziranih stopa smrtnosti, projekcije ukazuju na daljnje povećanje opterećenja KVB (veća prevalencija, bolje liječenje i preživljenje) ako se dosadašnji trendovi ne zaustave. Pandemija COVID-19 dodatno će pridonijeti povećanju morbiditeta i mortaliteta od kardiovaskularnih i drugih kroničnih bolesti.

Kako spriječiti nastanak kardiovaskularnih bolesti

Hranite se zdravo i uravnoteženo

Zdrava, uravnotežena prehrana presudna je za održavanje zdravog srca i krvožilnog sustava. Zdrava prehrana trebala bi uključivati širok izbor neprerađene i svježe hrane, uključujući puno voća i povrća (najmanje pet porcija svaki dan), cjelovite žitarice, orašaste plodove i hranu s niskim udjelom zasićenih masti, šećera i soli. Budite oprezni s prerađenom hranom koja često sadrži visoku razinu soli i pijte puno vode!

Vježbajte redovito

Za poboljšanje i održavanje zdravlja potrebno je samo 30 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta, pet dana u tjednu. Odrasli (u dobi od 18 do 65 godina) i starije osobe (65+) trebali bi težiti barem 150 minuta tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili najmanje 75 minuta tjelesne aktivnosti visokog intenziteta svaki tjedan. Djeca i adolescenti trebali bi se svakodnevno baviti tjelesnom aktivnošću umjerenog do jakog intenziteta najmanje 60 minuta.

Pokušajte učiniti tjelovježbu redovitim dijelom svog života: koristite stepenice umjesto dizala, izađite iz autobusa nekoliko stanica ranije i ostatak puta pješačite. Biti aktivan također je odličan način da se oslobodite stresa i kontrolirate svoju težinu, dva važna čimbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.

Održavajte zdravu tjelesnu težinu

Smanjenje rizika od prekomjerne težine i pretilosti obično uključuje smanjenje broja kalorija unesenih iz masti i šećera, povećanje udjela dnevnog unosa voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova te redovito vježbanje. Najmanje 60 minuta vježbanja većinu dana u tjednu pomoći će vam u održavanju zdrave tjelesne težine.

Izbjegavajte pušenje

Ako prestanete pušiti, vaš rizik od koronarne bolesti srca bit će prepolovljen unutar godinu dana i s vremenom će se vratiti na uobičajenu razinu. Izbjegavajte okruženja ispunjena dimom: izloženost pasivnom pušenju značajno povećava rizik od srčanog udara. Svi oblici duhana su štetni i ne postoji sigurna razina izloženosti duhanu. Ako imate problema s prestankom pušenja, razgovarajte sa svojim liječnikom o izradi prilagođenog plana koji će odgovarati vašim potrebama.

Izbjegavajte alkohol

Kao i kod duhana, ne postoji sigurna razina za pijenje alkohola, a štetni učinci alkohola daleko nadmašuju sve potencijalne zaštitne koristi. Dok smanjenje konzumacije alkohola može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dokazi pokazuju da je po zdravlje idealno uopće ne konzumirati alkohol. Čak i oni koji umjereno piju primjećuju zdravstvene prednosti kada prestanu piti alkohol.

Upravljajte stresom

Stres može uzrokovati stezanje arterija, što može povećati rizik od srčanih bolesti, osobito kod žena. Vježbanje, duboko disanje, opuštanje mišića i pronalaženje vremena za stvari koje volite samo su neke od stvari koje možete učiniti kako biste lakše kontrolirali razinu stresa. Ako stvari počinju izmicati kontroli, nemojte se bojati razgovarati s nekim ili potražiti stručnu pomoć.

Znajte svoje brojeve

Redovito provjeravajte visinu krvnog tlaka te razine kolesterola i šećera u krvi – mjere važne za određivanje i kontrolu rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti.

• Visoki krvni tlak, ili hipertenzija, jedan je od najvećih uzroka srčanog i moždanog udara. Obično nema simptoma, stoga je važno redovito ga kontrolirati i, ako je potrebno, poduzeti potrebne mjere za smanjenje, što može uključivati ​​promjene u prehrani, povećanu tjelesnu aktivnost i lijekove.

• Visoke razine kolesterola u krvi također povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčani i moždani udar. Kolesterol u krvi normalno se može kontrolirati zdravom prehranom i, ako je potrebno, odgovarajućim lijekovima.

• Dijabetes ili visoka razina šećera u krvi povećava rizik od srčanog i moždanog udara, stoga je važno znati njegovu razinu u krvi i poduzeti sve potrebne mjere za kontrolu ako vam to liječnik savjetuje.

Uzimajte lijekove kako je propisano

Ako imate veći rizik od razvoja bolesti srca ili moždanog udara, možda ćete morati uzimati lijekove kako biste smanjili rizik. To može uključivati ​​statine za snižavanje razine kolesterola u krvi, male doze aspirina za sprječavanje krvnih ugrušaka, inzulin za dijabetes i tablete za snižavanje krvnog tlaka. Uzimajte lijekove koje vam je liječnik propisao i pridržavajte se svog režima.

Znajte znakove upozorenja

Ako imate neki od simptoma i/ili znakova kardiovaskularne bolesti, posavjetujete se s obiteljskim liječnikom, a u slučaju naglog nastanka izrazitih simptoma, odmah zatražite liječničku pomoć. Što se prije zatraži pomoć, veće su šanse za potpuni oporavak.

Izvor: frendica.hr

Podrži Frendica.online svojom donacijom

Podrži Frendica.online svojom donacijom