Budimo jednakost? Budimo jednaki?
Zainteresirala me tema jednakosti među spolovima, jer mislim da smo mi kršćani često bezrazložno stereotipno osuđeni. Čitam brošuru pod imenom “Pobudimo jednakost” koja je temelj za projekt koji se odvija u našim školama i vrtićima.
Proučavajući brošuru, dolazim do toga da zapravo na taj način muž i ja odgajamo djecu, da na taj način želimo da našu djecu odgajaju i drugi, pod time misleći na naš obrazovni sustav. Naravno da želim da se moje djevojčice, ako imaju talent za to, usmjeri prema robotici ili sinove prema nekoj uslužnoj djelatnosti gdje možda u postotku više kotira ženski kadar.
… no ubrzo dolazimo do problema….
Što kaže brošura?
Na primjer, kaže brošura da djevojke moraju znati kuhati a dječaci popravljati bicikle te da je to stereotipan način razmišljanja a onaj ispravan bi bio da svaka osoba treba posvetiti više vremena stvarima koje voli. Ili, dječaci ne plaću a djevojčice se ne ljute je stereotipan način razmišljanja, a ispravan način bi bio da bi svi trebali imati mogućnosti izražavati svoje osjećaje jer ne postoje rodno neprikladne emocije.
U našoj obitelji se podrazumijeva da i dječaci i djevojčice ovladaju životnim vještinama – da znaju skuhati, oprati, očistit, popraviti bez obzira na to da li im neke stvari leže više ili manje. Životom se mora nekako ovladati a ne da život vlada tobom. Često se dogodi da u životu moramo raditi stvari koje nas ne vesele niti ne ispunjavaju a radimo ih iz ljubavi prema nekome i time smanjujemo vrijeme koje bi proveli na stvarima koje volimo. Dakle, djeci treba reći istinu – trebaš se truditi oko svih stvari koje trebaš činiti u svom životu a posebno onda oko onih stvari koje voliš uključujući normalno i to da dječaci mogu i znaju vrhunski kuhati. Mislim, nama to do sada uopće nije bilo upitno… Ili da si naša kćer neće znati popraviti lanac na biciklu.
Djevojčice i dječaci zamijenjeni pojmovima – “osobe”
Dalje, ono što je meni zasmetalo u svim tim nestereotipnim načinima razmišljanja je to da se pojam djevojčice i dječaka više manje izbacio, te su zamijenjeni pojmovima “osobe” ili “svi ljudi” ili je nešto okarakterizirano kao “rodno neprikladno”.
Dakle, u tom štivu više ne možemo pričati o spolnoj ravnopravnosti već o rodnoj ravnopravnosti. Nije cilj potaknuti djevojčice i dječake na razmišljanje van nekih okvira, već je cilj potaknuti osobe na razmišljanje o rodnoj neprikladnosti. Koja je razlika? Ljudi često poistovjećuju spol i rod kao jedno te isto, no nije. Što je spol znamo svi. A rod je pojam koji “ne označava naše tjelesne karakteristike već uključuje rodne uloge – društveno i kulturološki prihvatljiva ponašanja, načine izražavanja i osobine koje idu uz spol pripisan po rođenju.” (rečenica preuzeta sa web stranice, klikom na poveznicu možete se poučiti detaljnije)
“Jednakost IN, stereotipi OUT. Nastavnici za buduće generacije.”
U nekoliko osnovnih škola na području grada Zagreba odvija se upravo taj projekt “Škole za budućnost, pobudimo jednakost”. Kažu ovako: “jednakost IN, stereotipi OUT. Nastavnici za buduće generacije.”
Projekt provodi Institut za istraživanje i edukaciju Zaposlena mama te Asocijacija za afirmaciju žena “AFA”, iz Beograda pod pokroviteljstvom Europske komisije programom REC (program prava, jednakosti i građanstva). Više o projektu možete pročitati na ovoj poveznici na stranicama grada Zagreba.
Institut za istraživanje i edukaciju Zaposlena mama aktivno radi na podizanju svijesti o položaju žena, posebice majki, na tržištu rada. Tekst preuzet sa službene web stranice, klik na link.
“Aktivno se zalažemo za pravične uvjete koji osiguravaju jednake mogućnosti razvoja i napredovanja bez obzira na rodne uloge i time povezane stereotipe. Želimo doprinijeti stvaranju boljeg radnog mjesta i time boljeg svijeta u kojem se prepoznaju i razvijaju svi talenti bez obzira na različitosti. Podržavamo razvoj otvorene, uključujuće komunikacije. Vjerujemo u autentičnost i individualnost, a našim radom inspiriramo djelovanje koje vodi do promjene. MAMFORCE© standard koji uvodimo u organizacije je prepoznati znak kvaliteta za kompanije prijatelje obitelji i žena (family & women friendly workplace).”
Kampanje za smanjenje ‘rodnog jaza’
Asocijacija za afirmaciju žena “AFA” Beograd, Srbija
Osim što sudjeluju u “kampanji za smanjenje rodnog jaza u radnom okruženju sa ciljem širenja inkluzivne kulture u kojoj su žene i muškarci ravnopravno cijenjeni zbog svog jedinstvenog doprinosa na poslu, u društvu i u porodici…. ” su i: “kros-sektorska, kros-generacijska i rodno raznovrsna zajednica posvećena ekonomskom osnaživanju žena i njihovom aktivnom uključivanju u kreiranje digitalne budućnosti jednakih mogućnosti, sa posebnim fokusom na inovacije i tehnologije kao osnovnim pokretačima ekonomskog i društvenog razvoja.
Posvećeni smo digitalnom opismenjavanju i promociji STEAM univerziteta među devojčicama i devojkama, kako bi žene bile podjednako uključene u poslove budućnosti, ali i u kreiranje buduće digitalne civilizacije. AFA radi sa kompanijama, organizacijama, investitorima, institucijama i vladom kako bi omogućila ovu promenu, s obzirom da ekonomija i društvo imaju bolje rezultate kada su žene podjednako uključene.”
Borba s ‘rodnim stereotipima’
Više detalja o AFA možete naći na njihovoj web stranici AFA Više iz medija: Preuzeto sa službene web stranice Pravobranitelj-ice za ravnopravnost spolova. Sudjelovanje na konferenciji projekta POBUDIMO JEDNAKOST!
6.10.2021. u Muzeju suvremene umjetnosti održana je konferencija predstavljanja projekta. Navedeno je da je projekt započeo već 1.2.2021. te da će završetak projekta biti 31.1.2023. godine. Naglašeno je također da “Radi dobrobiti djece nastavnici kreću u borbu s rodnim stereotipima.”
Također, zamjenik Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Kristijan Kevešević izjavio je: “U društvu još uvijek dominira koncept da su muškarci predodređeni za glavne uloge, iako su spolovi biološki puno sličniji nego što je to tradicionalno prihvaćeno u društvu. Određene podjele koje nalazimo u obrazovanju, su očigledan primjer promicanja rodnih stereotipa. Prisutnost takvih stereotipa u obrazovanju ima svoju refleksiju na područje tržišta rada gdje se uočava horizontalna segregacija koju obilježava pretežita orijentiranost žena na područje usluga te tri puta veća prisutnost muškaraca u području industrije. Ovaj projekt vidimo upravo kao jedan instrument kojim se intervenira u tradicionalne predodžbe o ulogama žena i muškaraca koje su prisutne u obrazovnom sustavu, a koje kasnije imaju svoj odraz na izbor zanimanja.“
I za kraj od mene, mislim da se vrlo opasno koristiti ovakvim mišljenjima “iako su spolovi biološki puno sličniji nego što je to tradicionalno prihvaćeno u društvu”. Što to točno znači i što je time gospodin Kevešević htio reći? I dalje, koliko god se trudili muškarci neće moći roditi niti dojiti svoje dijete. Različitosti između muškarca i žene nisu tradicionalna prihvaćanja kao recimo prihvaćanje purice s mlincima na Božićnom ručku koju mogu olako zamijeti s patkom zato jer mi se baš tako hoće taj Božić.
Razina razmišljanja
A najgore od svega je našu spolnost, seksualnost, naš duh i duhovnosti, našu fizionomiju svesti na tako nisu razinu razmišljanja. Da sve ono što jesi, jesi samo zato jer si “tradicijski prihvaćen.”
Na nama je da se prisjetimo koje smo suglasnosti potpisali na početku ove školske godine. Da provjerimo da li se radi o školi koju pohađaju naša djeca. Da razgovaramo s djecom o anketama koje su ispunjavali i koje će tek ispunjavati. Te da proučimo cijeli program putem aplikacije https://kindle-equality.com/app/#/ te kroz sve linkove na ovoj kolumni. I na kraju, ako vidimo nepravilnosti, da svoju djecu zaštitimo od takvih tuđih mišljenja.
Bog vas blagoslovio.
Izvor: frendica.hr
