Prerađena hrana je ona hrana koja je prošla postupke zbog kojih je izgubila značajan dio nutritivnih svojstava. Istodobno joj je pridodan manji ili veći postotak nezdravih sastojaka poput soli, šećera i masti.
NOVA klasifikacija preprađene hrane
Kako bi se moglo razlikovati stupanj obrade hrane znanstvenici i javnozdravstveni radnici osmislili su sustav klasifikacije hrane, tzv. NOVA food classification system. Pomoću ove klasifikacije određuje se koja prerađena hrana nije štetna za zdravlje. A koja je “ultraprocesirana” i štete zdravlju. NOVA dijeli hranu u četiri skupine, ovisno o količini postupaka obrade kroz koju su namirnice prošle.
Skupina 1: Neprerađena ili minimalno prerađena hrana
Definirali su je kao jestive dijelove biljke poput sjemenki, plodova, stabljike, lišća i korijenja. Isto vrijedi i za hranu životinjskog podrijetla poput jaja, mlijeka, iznutrica ili mišića te za gljive, alge i vodu.
Skupina 2: Prerađeni kulinarski sastojci
U tu grupu namirnica ulaze ulja, soli, šećeri, masti i druge supstance koje su nastale iz namirnica u Grupi 1, a postupak dobivanja uključuje tiještenje, rafiniranje, mljevenje i sušenje.
Skupina 3: Prerađena hrana
Riječ je o namirnicama koje nastaju obradom proizvoda iz Grupe 1 i Grupe 2, a to su ukiseljeno povrće, konzervirana riba, voće u sirupima, sirevi te svježi kruh. Zapravo, riječ je o svim namirnicama u koje je čovjek dodao sol, ulje, šećer ili druge sastojke iz prethodne dvije grupe namirnica.
Skupina 4: Ultraprerađena hrana
U ovu skupinu prehrambenih artikala ulaze zaslađena pića, slatke i slane grickalice, mesni proizvodi, smrznuta jela i slično. Konkretno, nije riječ o modificiranoj hrani nego formulacijama nastalima uglavnom ili u cijelosti od supstanci izvučenih iz jela i aditiva uz vrlo mali ili gotovo nikakav dodatak hrane iz Grupe 1.
Svrha ultraprocesirane hrane je stvaranje brendirane i pogodne hrane (dugo traje i odmah je spremna za konzumaciju). Pakirana je na privlačan način i visoko profitabilna jer sadrži jeftine sastojke. Ovu se hranu želi nametnuti kako bi zamijenila sve druge grupe namirnica. Takve proizvode obično pakiraju u atraktivnu ambalažu i oko njih je intenzivna marketinška djelatnost – upozoravaju stručnjaci okupljeni oko NOVA-e.
Prerađena hrana iz skupine 4 – zašto je izbjegavati?
Dobro je poznavati klasifikaciju prerađene hrane. Ali, glavno je pitanje zašto je ultraprerađena hrana, dakle ona iz skupine 4, postala zdravstveni problem? Istraživanja pokazuju da je takva hrana štetna. Visoku konzumaciju ultraprerađena hrane povezuju sa:
– povećanim rizikom od razvoja bolesti krvožilnog sustava
– povećanim rizikom od razvoja bolesti srca, ali i cerebrovaskularnih bolesti
– povećanim rizikom od razvoja karcinoma dojke
– povećanim rizikom od pretilosti
To nije iznenađujuće kad se uzme u obzir što ultraprocesirana hrana nudi, a što ne nudi. Obično je takva hrana bogata solju i šećerima. Prehrana s visokim udjelom soli povezana je s rizikom od moždanog udara te kardiovaskularnih bolesti. O štetnosti šećera znanstvenici su radili brojen studije. Tijekom 2016. godine u SAD-u je Food and Drug Administration (FDA) odlučila da se dodani šećeri, zajedno s postotkom dnevnih preporučenih količina, moraju isticati na pakiranjima svih proizvoda u SAD-u.
Dodatno, ultraprocesirana hrana siromašna je sastavnicama svježih namirnica poput vlakana, fitonutrijenata, vitamina i minerala. Nedovoljan unos tih sastavnica vodi do ozbiljnih zdravstvenih tegoba. Prehrambena vlakna utječu na snižavanje visokog krvnog tlaka te općenito rizika od kardiovaskularnih bolesti te doprinose snižavanju rizika za nastanak raka crijeva.
Danas je sve jasnije da je važno kuhati svaki dan, jesti neprerađenu, sezonsku hranu te razumijeti kako hrana utječe na naše tijelo, naš mozak i naše zdravlje.
Izvor: frendica.hr
Photo: Depositphotos
