Koji lijek smijem uzeti uz dojenje?
K

“Smijem li uzeti lijek protiv bolova nakon poroda? Čime skinuti povišenu temperaturu izazvanu virozom? Koji antibiotik uzeti kod mastitisa?” Neka su od najčešćih pitanja s kojima se susreću dojilje, često i na samom početku dojenja. Odgovor uz konzultaciju s liječnikom i magistrom farmacijemožete potražiti i na pretraživaču Breastfeeding and Medicine Use.

Kako bismo vam približili problematiku uzimanja lijekova uz dojenje prenosimo dio stručnog članka  objavljenog u Hrvatskom časopisu za javno zdravstvo 2017. godine Treba li dojenje prekidati zbog primjene lijekova i kada” autora Jelene Dimnjaković i Damira Ivankovića:

“Mnoge žene u vrijeme dojenja imaju potrebu za uzimanjem lijekova. Većina često korištenih lijekova ne šteti dojenčetu. No ipak, upravo zbog potrebe za farmakoterapijom, mnoge majke prekidaju dojenje ili ga ni ne započinju. Velik utjecaj na to imaju zdravstveni djelatnici koji ne posjeduju dovoljno znanja o ovoj temi. Često konzervativno preporučuju prekid dojenja u slučaju potrebe za farmakoterapijom u dojilje. Donošenje preporuke zasnovane na dokazima, zdravstvenim djelatnicima otežavaju neusklađeni izvori informacija o primjeni lijeka u vrijeme dojenja. Upitno je i koliko su liječnicima ti izvori informacija uopće poznati. Potrebna su daljnja istraživanja na ovu temu(…)

Prema Svjetskoj Zdravstvenoj Organizaciji (SZO), dojenje ima veći utjecaj na smanjenje smrtnosti u dječjoj dobi od svih ostalih preventivnih mjera zajedno. SZO zato preporučuje isključivo dojenje do 6 mjeseca života, a poželjno je nastaviti dojenje do kraja 2 godine, ili ukoliko majka i dijete to žele, duže(1). Zbog dobrobiti koje ima za dijete i za majku, dojenje je važna javnozdravstvena tema(2). Prema podacima sistematskih pregleda dojenčadi 2013. godine u Hrvatskoj, 67,1% dojenčadi u dobi od 0 do 2 mjeseca isključivo su hranjena majčinim mlijekom. U skupini od 3 do 6 mjeseci, taj udio pada na 46,9%, a u dobi od 6 do 11 mjeseci na 12,3%(3).

Razlozi za globalno nisku stopu dojenja su višestruki. SZO kao najznačajnije razloge navodi:

  • društveno vjerovanje da je majčino mlijeko nedovoljno hranjivo i da postoji potreba za nadohranom
  • bolničke prakse koje ne podupiru dojenje
  • nedostatak znanja i vještina zdravstvenih djelatnika
  • agresivna promocija formule
  • neadekvatna radna legislativa koja ne podupire dojenje nakon povratka majke na posao
  • neznanje o opasnostima nedojenja
  • kao i neznanje o pravilnim tehnikama dojenja majki te zdravstvenih djelatnika(1).

Jedan od značajnih razloga za nezapočinjanje ili odustajanje od dojenja je i neadekvatna informiranost majki i zdravstvenih djelatnika o primjeni lijekova u vrijeme dojenja(4). Usprkos tome sto se dojenje aktivno promiče, tema primjene lijekova u vrijeme dojenja ne zadobiva dovoljno pažnje(4). U postpartalnom razdoblju, mnoge majke se suoče sa stanjima kao sto su prehlada, glavobolja, bolovi u leđima, migrene, hipertenzija, mastitis, depresija i potrebni su im lijekovi(4). Literatura pokazuje da oko 50% majki ima potrebu za uzimanjem lijeka tokom dojenja(4).

S obzirom na nepostojanje uniformnog sustava praćenja korištenja Hrvatski časopis za javno zdravstvo Vol 13, Broj 49, 7. siječnja 2017. 130 lijekova u dojenju, podaci o udjelu žena koje koriste lijekove tokom dojenja variraju od 34% do 100%(4). Srećom, većina često korištenih lijekova je sigurna za primjenu tokom dojenja i utjecaj na dojenče je rijedak ili minimalan(5-9). No, usprkos tome, 28% majki uopće neće započeti s dojenjem upravo zbog potrebe za farmakoterapijom(10), a 13.2% ih odustaje od već uspostavljenog dojenja zbog istog razloga(11). Saha i sur. u sistemtičnom pregledu 18 studija zaključuju kako lijekovi imaju negativan utjecaj na uspostavu i održavanje dojenja(4).

Literatura ukazuje da među općom populacijom prevladava mišljenje da bi trudnice I dojilje trebale izbjegavati sve lijekove radi eventualnog štetnog učinka lijeka na fetus tj dojenče(12, 13). Isti stav dijele i medicinski djelatnici(12, 13). Ovim razmišljanjem mnoge se majke zakidaju za potrebnu terapiju ili se dijete zakida za poželjne učinke dojenja(14).

Foto: Getty Images

Tri su bitna faktora u donošenju oduke o primjeni lijeka u vrijeme dojenja i nastavka ili prekida dojenja:

1.Stav i znanje majke

2.Stav i znanje liječnika

3.Izvori informacija dostupni liječniku(…)

Neujednačenost informacija problem je i u Hrvatskoj. Primjer:

Za ibuprofen, LACTMED baza tvrdi da je lijek izbora za kratkotrajnu terapiju u dojilja. Prethodno navedeni dokument SZO navodi da je kompatibilan s dojenjem te da, uz paracetamol, ima najbolje dokumentiran sigurnosni profil u dojilja. Preporučuje nastavak dojenja(29). Preporuke SZO i LACTMED-a su međusobno usklađene, a i 6 hrvatskih SPC-eva je također u skladu sa njima. No, zabrinjavajuć je nesklad između SPC-eva različitih nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet. Taj nesklad dovodi do zaključka da će pacijenticama liječenima lijekom s konzervativnijim SPC-em, biti savjetovan prestanak dojenja dok drugima neće. Kod majki, ova inkonzistencija u preporukama dovodi do nepovjerenja u liječnike te nezadovoljstva(15).

Može se zaključiti i da je liječnicima u Hrvatskoj teško donijeti informiranu odluku smije li se određeni lijek primjenjivati u vrijeme dojenja ili ne.

Čini se da sudbina dojenja kod pojedine žene ovisi o osobnoj motiviranosti liječnika za pronalaženjem alternativnih izvora informacija ukoliko inicijalno naiđe na pretjerano konzervativan SPC.

Iako su zdravstveni djelatnici dužni aktivno tražiti dostupne informacije te adekvatno informirati majku o sigurnosti primjene lijeka u vrijeme dojenja, kao i rizicima nedojenja(15), zanimljivo bi bilo ispitati kolika je stvarna motivacija liječnika da pomognu majci da započne ili očuva dojenje.

Čini se da većina zdravstvenih djelatnika ipak bira konzervativni pristup te savjetuju prekid dojenja što zakida majku i dojenče za sve dobrobiti koje majčino mlijeko ima(15).

Nameće se zaključak da bi konkretna pomoć liječnicima u praksi te bitan korak u potpori dojenju, bila izrada smjernica o primjeni lijekova u vrijeme dojenja.

Također, potreban je aktivan trening liječnika na temu spomenutih smjernica kao i dojenja općenito(15). Usprkos svim poteškoćama vezanim za propisivanje lijeka u vrijeme dojenja, određene studije pak pokazuju i da se i liječnici i farmaceuti osjećaju sigurnima pri propisivanju lijekova u vrijeme dojenja (15).

Pronađeno neslaganje u dostupnim informacijama (s jedne strane, imaju samopouzdanja, s druge nemaju znanja ni pouzdane izvore) je pokazatelj da postoji potreba za daljnjim istraživanjima u ovom području.

Obzirom na važnost dojenja, nedostatak i nekonzistentnost informacija kao i nepostojanje stručnih smjernica o primjeni lijekova u vrijeme dojenja u Hrvatskoj, potrebno je provođenje daljnjih istraživanja u cilju utvrđivanja snage, slabosti, prilika i prijetnji koje predstavlja primjena pojedinih lijekova u dojilja odnosno stavu i znanju majki i liječnika o navedenoj tematici te daljnjeg planiranja javnozdravstvenih intervencija u navedenom području”

Izvor: Hrvatski časopis za javno zdravstvo Vol 13, Broj 49, 7. siječnja 2017. 129 Treba li dojenje prekidati zbog primjene lijekova i kada JELENA DIMNJAKOVIĆ1, DAMIR IVANKOVIĆ2 1 PrimeVigilance Ltd., Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za medicinsku informatiku i biostatistiku, Rockefellerova 7, Zagreb

Cijeli članak pročitajte ovdje

Izvor: frendica.hr

Podrži Frendica.online svojom donacijom

Podrži Frendica.online svojom donacijom