Mame trebaju podršku za uspješno dojenje

M

“Majčino mlijeko najbolja je hrana za dojenče. Potpuno je prilagođeno djetetovim potrebama, jer sadržava više od 200 sastojaka, među kojima su i brojne obrambene tvari koje štite dijete od upala i bolesti.”piše u članku 10 koraka do uspješnog dojenja na portalu Vaše zdravlje odakle prenosimo jedan dio članka,” Sastav majčina mlijeka jedinstven je i neponovljiv te se ne može postići nikakvim tehničkim postupcima. Brojna znanstvena istraživanja dokazala su da dojenje pozitivno utječe na zdravlje djeteta i majke.

Dojenje i zdravlje djeteta

• Dojena djeca, osobito ona koja su tijekom prvih šest mjeseci hranjena samo majčinim mlijekom, manje obolijevaju od upala probavnog, mokraćnog i dišnog sustava i upala srednjeg uha.
• Dojena djeca imaju bolji odgovor organizma na cjepiva protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize i na cjepivo koje štiti od upale bakterijom Hemophilus influenze.
• Dojena djeca rastu baš onako kako bi trebala. Manje su sklona prekomjernoj tjelesnoj težini u odrasloj dobi i bolestima srca i krvnih žila.
• Manja je učestalost alergijskih bolesti: astme i ekcema (kožnog osipa).
• Manji je rizik od šećerne bolesti ovisne o inzulinu.
• Manji je rizik od sindroma iznenadne dojenačke smrti.
• Kod dojene djece razvoj čeljusti i zuba je pravilniji.
• Dojena djeca imaju veću inteligenciju, bolji psihomotorni, emocionalni i društveni razvoj.
• Dojenje uspostavlja bliski kontakt majke i djeteta te im omogućuje da uče jedno o drugome.
• Dojenjem svojem djetetu dajete osjećaj topline, sigurnosti i zaštićenosti.
• Dojenje je najbolja odluka za budućnost.

Dojenje i zdravlje majke

• Majke koje doje imaju manju učestalost pojave raka dojke i raka jajnika.
• Nakon poroda, maternica se brže smanjuje i vraća na veličinu kakva je bila prije poroda.
• Manja je učestalost slabokrvnosti (anemije).
• Dojenje pridonosi bržem gubitku i vraćanju poželjne tjelesne težine nakon poroda.
• Manja je mogućnost nove trudnoće za vrijeme dojenja (kontraceptivni učinak).
• Dojenje smanjuje rizik od osteoporoze (gubitka koštanog tkiva) u kasnijoj životnoj dobi.
• Majke koje doje imaju veću razinu samopoštovanja te izraženiji osjećaj bliskosti i povezanosti s djetetom.

Majkama je potrebna potpora

Za uspješno dojenje majkama su potrebne informacije o dojenju, usvajanje određenih vještina, stručna pomoć i potpora zdravstvenih djelatnika i osposobljenih laika, te potpora u obitelji i među prijateljima. Nekad je u tradicionalnim obiteljima mlada majka imala potporu nekoliko generacija žena koje su joj prenosile iskustva i savjete vezane uz dojenje. U današnjim prilikama brzog životnog ritma, sve većeg otuđenja i postojanja pretežito nuklearnih obitelji, žena je orijentirana na pomoć supruga i medicinskog osoblja.

U društvu koje je prijateljski naklonjeno uspostavljanju kulture dojenja majke dobivaju pomoć, savjete i potporu tijekom boravka u rodilištu, osobito u onima čije je osoblje educirano za pružanje takve pomoći, kao što je to u rodilištima koja provode 10 koraka do uspješnog dojenja i nose naziv Rodilište – prijatelj djece.

Nakon povratka iz rodilišta majku će savjetovati liječnici, medicinske sestre i patronažne sestre u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ali i posebno osposobljeni laici. To su žene s vlastitim iskustvom dojenja, dodatno obrazovane za savjetovanje i pomoć majkama, a djeluju u grupama za potporu dojenja i udrugama koje promiču dojenje.

U grupama za potporu dojenja majke koje pohađaju sastanke doznaju informacije o prirodnoj prehrani, razmjenjuju iskustva i dobivaju praktičnu pomoć, savjete i emocionalnu potporu. Grupu osniva patronažna sestra koja je ujedno i suvoditeljica grupe, zajedno s majkom voditeljicom grupe – dobrovoljkom, koja savjetovanje temelji na vlastitom iskustvu dojenja. Grupu čini pet do deset majki, od kojih je većina bez prethodnog iskustva u dojenju, ali se uključuju i majke s iskustvom kojima su potrebni pomoć i potpora pri dojenju sadašnjeg djeteta. Sastanci grupe održavaju se jednom mjesečno u kući članice, a rjeđe u društvenoj prostoriji (npr. vrtiću, školi) ili prostoriji Doma zdravlja. Većina grupa sastaje se u prijepodnevnim satima, a sastanak traje sat do sat i pol.

Ovisno o potrebi, između sastanaka grupe članice komuniciraju s majkom voditeljicom putem telefona ili tijekom kućnog posjeta. Takve grupe djeluju u Hrvatskoj od 1998. u mnogim gradovima. Iako je danas njihova aktivnost znatno manja, ponovnim pokretanjem inicijative za Rodilišta – prijatelje djece, koja naglašava važnost takvog oblika potpore majkama dojiljama, grupe za potporu dojenja sigurno će zaživjeti u još većem broju stvarajući mrežu grupa u svim županijama.

Za uspješnost takvih aktivnosti potrebna je ne samo svekolika pomoć i potpora zdravstvenih djelatnika nego i potpora lokalne zajednice i medija. Tek zajedničkim djelovanjem različitih segmenata društva možemo ostvariti da majkama koje doje i njihovim obiteljima pomoć i potpora budu lako dostupne, prijateljski orijentirane, kreativne (tj. u različitim oblicima, pri čemu će majka odabrati onaj koji joj najviše odgovara) i učinkovite.