Čitajući članke s područja popularne psihologije na temu stida mogli bismo zaključiti da je stid negativna pojava koja nas uvijek čini manje funkcionalnim članovima društva.
S druge strane u znanstvenoj literaturi vidjet ćemo da je umjereni stid koji se javlja kad je otkriveno ono što treba ostati skriveno, prema Freudovoj definiciji, osjećaj kao i svaki drugi.
Struka se slaže da je odsustvo stida obilježje sociopatologije, a često i težih duševnih poremećaja te da je poželjno osjećati određenu dozu stida kad narušimo društveno prihvaćene norme ili pak granice zdravo formirane savjesti.
Umjesto da stid definiraju kao loš osjećaj koji uvijek treba nadići moderni znanstvenici definiraju stid kao impuls da se povučemo u sebe i zaštitimo svoje granice nakon što je došlo do povrede našeg integriteta ili društvenih normi, a krivnju kao impuls da shvatimo grešku i ispravimo je. Oba osjećaja imaju jednaku vrijednost za razvoj zdrave uravnotežene ličnosti i oba naravno mogu biti iskrivljena; potisnuta ili potencirana traumama, zanemarivanjem i neadekvatnim odgojem.
Kada dijete počne pokazivati stid trebamo ga ohrabriti svojim stavom punim prihvaćanja da iskaže stid na način koji je njemu autentičan i razvojno primjeren s obzirom na dob. Ne smijemo grubo posramljivati dijete, ali niti poticati neprimjerena ponašanja smijehom ili oponašanjem.
U fazi kada dijete krene isprobavati granice “ružnim” riječima ili razodijevanjem, što se najčešće događa oko treće godine, ne treba burno reagirati ili strogo kažnjavati dijete jer ono tek uči što je prihvatljivo i svojim pokušajima i pogreškama zapravo vježba kako izgleda poželjno ponašanje.
Kad uočimo da dijete ima posebnu pažnju na tom dijelu međuljudskih odnosa trebamo dijete blago upozoriti da nam se to ponašanje ne sviđa, pojasniti u kojim prilikama koristimo određene pojmove i ponašanja i pripaziti da svojim primjerom ne šaljemo kontradiktorne poruke.
Kao i sa svakim učenjem idealno je kad roditelji prepoznaju “razvojni prozor” odnosno fazu u kojoj djeca upravo žele naučiti određena ponašanja i kroz igru i svakodnevne situacije jednostavno upijaju svoje prve lekcije.
Koliko je stid važan govori nam i 21. međunarodni teološki simpoziji, u organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu. Drugog, završnog dana simpozija 23. listopada 2015. izloženo je devet predavanja na temu „Stid. Višeznačnost jednog osjećaja“ na kojem je stid istaknut kao izvor ljudskosti i duhovnosti.
Izvor: frendica.hr
