Skidaju se velovi tajne s Vermeerove slike

Djevojka s bisernom naušnicom, reprodukcija, Amazon

Iako se jedan po jedan skidaju velovi tajne s poznate slike Johannesa Vermeera iz 1665 .koja već stoljećima očarava i i potiče maštu ipak najveća tajna ostaje skrivena usprkos velikom istraživačkom poduhvatu galerije Mauritshuis iz Haaga koje nam donosi britanski the Guardian. Usprkos romanu, filmu i brojnim teorijama još uvijek ne znamo, a možda nikad nećemo niti saznati tko je Djevojka s bisernom naušnicom. Možda bismo sliku mogli nazvati i Djevojčica s bisernom naušnicom jer prema istraživačima na slici bi možda mogla biti Vermeerova kći u dobi od 12 ili 13 godina, ali za to za sad nema dokaza.

Nizozemski istraživači bili su zapanjeni kada su prvi put otkrili nježne trepavice na djevojčinu licu i dokaze zelene zavjese iza glave. Također su stekli novi uvid u to kako je Vermeer slikao svoje djelo.

Abbie Vandivere, voditeljica istraživačkog projekta, rekla je da je dobro što najveća misterija ostaje neotkrivena jer se ljudi zbog nje stalno vraćaju i otkrivaju nešto novo o slici.

Vandivere je rekao da su dva najveća otkrića pronalaženje djevojčinih trepavica i dokaz da je Vermeer naslikao zelenu zavjesu koji je s vremenom izblijedila, a ne praznu tamna pozadinu. Učenici su ranije nagađali da bi djevojčicin nedostatak trepavica mogao biti zato što Vermeer slika idealizirano ili apstraktno lice. Sličan je argument vrijedio kao objašenjenje i za bezobliačn prostor iza djevojke. Oba otkrića stavljaju djevojku u definirani prostor i čine je mnogo bližom, a time i sugeriraju da je Vermeer vjerno promatrao i slikao stvarnu osobu u stvarnom prostoru tvrdi Vandivere. Istraživanja su nas približila i Vermeerovim slikarskim tehnikama, rekla je Vandivere, pokazujući kako je počeo sastavljati sliku u različitim nijansama smeđe i crne boje prije nego što je dodao boje, sustavno radeći od pozadine prema prednjem planu, ali i to da je biserna naušnica zapravo samo iluzija zbog toga što nema konturu, a niti kukicu kojom bi se naušnica mogla objesiti na djevojčino uho. Istraživači su također otkrili promjene koje je Vermeer napravio, uključujući izmjenu položaja uha, vrha marame i stražnjeg dijela vrata. Istraživači su uspjeli odrediti i odakle su došle sirovine za boje. Vermeer ih je kupio u svom rodnom gradu Delftu, ali olovna ruda u njegovoj bijeloj boji došla bi iz okruga Peak; kokineal u njegovoj crvenoj boji je načinjen od insekata koji su živjeli na kaktusima u Meksiku i Južnoj Americi; a plava boja korištena na marami načinjena je od poludragog kamenog lapis lazulija, s područja onog što danas Afganistanom. Iznenađujuće je koliko se koristio, ističe Vandivere, jer je u 17. stoljeću bio dragocjeniji od zlata. Direktorica Mauritshuisa Martine Gosselink rekla je da Djevojčica još nije otkrila tajnu svog identiteta i iako je moraju još malo bolje upoznati, to nije jedini cilj njihovog istraživanja koje i dalje traje.

Izvor: frendica.hr