Svi smo trenutno zabrinuti zbog novonastale situacije. Kako se nositi sa strahom, brigama i rastućom pojavom anksioznosti prenosimo vam u stručnom članku s portala Psychology Today:
“U posljednjih nekoliko tjedana, ljudi širom svijeta pate od straha i nesigurnosti jer je pandemija izazvana virusom Covid-19 unijela val tjeskobe, panike i neviđenih promjena u naš svakodnevni život. Izbjegavanje virusa i suočavanje s njim ozbiljan je izazov, ali i poremećaj rutine donosi svoje izazove našem mentalnom zdravlju.
Gledanje vijesti, bavljenje sa zatvaranjem škola, kazališta, restorana, barova i sportskih aktivnosti, izbjegavanje gužve, gledanje kako se statistike bolesti povećavaju – sve to stvara stres , strah i dezorijentiranost. Prije mnogo godina, američki novinar Alvin Toffler pisao je o Future Shocku , ogromnom stresu koji dolazi s brzim sistemskim promjenama. Toffler je usporedio nastali nemir s posljedicama proživljavanja rata, danas poznate kao PTSP (Toffler, 1970). Sada proživljavamo taj nemir, kao i neviđeni strah i neizvjesnost.
Da bismo se suprotstavili ovom valu tjeskobe i nesigurnosti, potrebni su nam izvori stabilnosti u našim životima. U suprotnom, možemo biti preplavljeni stresom, što ne izvodi ono najbolje u nama. Kao što je utvrdio istraživač neurologije Stanforda Robert Sapolsky (2017), stres nam usmjerava fokus na preživljavanje, potičući agresiju i sebičnost, što objašnjava ponašanja poput paničnog kupovanja i gomilanja, gdje ljudi iscrpljuju zalihe sredstava za dezinfekciju ruku, maramica, toaletnog papira i esencijalne hrane. U jednom ekstremnom slučaju, New York Times izvijestio je o dvojici braće u Tennesseeju koji su kupili sredstva za čišćenje ruku iz svih trgovina u tom području, nakupljali su tisuće boca, a zatim ih prodavali na Internetu po cijeni od 70 dolara po boci (Nicas, 2020 ). Kroničan i težak stres loš je za nas, ne samo kolektivno, već i pojedinačno, jer stres uništava naš imunološki sustav (Sapolsky, 2017) i sada je vrijeme kada nam je najpotrebniji.
Srećom, psiholozi su otkrili da prakticiranjem pažljivosti možemo zaustaviti reakciju stresa i učinkovitije se nositi s izazovima s kojima smo suočeni. Psihologinja Meg Van Deusen iz Seattlea, autorica časopisa Stressed in the US, otkrila je da pažljivost pomaže kod stresa, omogućavajući nam da razvijemo “suosjećajan odnos, bez osuđivanja prema sebi” (2019).
Kad smo više pažljivi, svjesniji smo sebe i kako se osjećamo. U svojoj knjizi Permission to Feel, psiholog iz Yalea, Marc Brackett, preporučuje da uzmete „Meta trenutak“ kada se osjećamo pod stresom, objašnjavajući kako jednostavno zaustavljanje da duboko udahnemo presjeca kroz stresnu reakciju. Pauziranje nam pomaže da prepoznamo kako se osjećamo, a istraživanje je pokazalo da prepoznavanje i označavanje naših emocija („strašnih“, „anksioznih“, „zbunjenih“) smanjuje reakciju amigdale aktiviranjem dijelova mozga koji se bave jezikom i značenjem (Vago , & Silbersweig, 2012). Zatim dr. Brackett preporučuje da se zapitamo kako bi reagirao naš “najbolji ja”, što će nam pomoći u boljim izborima (Brackett, 2019).
Dakle, kad osjećamo stres i zabrinutost zbog korona virusa , možemo se sjetiti da zastanemo, da postanemo pažljiviji i slijedimo ove korisne strategije.
- Budite informirani čitajući iz uglednih izvora poput web stranice Centra za kontrolu bolesti (CDC) i korisnog vodiča za prevenciju.
- Prestanite opsjedati oko vijesti i biti obmanjivani lažnim informacijama na društvenim mrežama. Vani ima puno glasina i tračeva. Da biste saznali što je istina, a što lažno, provjerite izvor.
- Sjetite se biti ljubazni prema sebi. Osigurajte dovoljno sna, zdrave hrane i razumne vježbe. Moramo se držati dalje od prepunih teretana, ali još uvijek možemo prošetati našim vrtovima i vratiti se u kontakt s prirodom.
- Prakticirajte socijalno distanciranje. Držite se barem 2 metra od ljudi u javnosti. Izbjegavajte mjesta na kojima je gužva.
- Perite ruke često: 20 sekundi s puno sapuna i vode.
- Izgovarajte molitvu ili pozitivnu potvrdu tijekom pranja ruku ili u neko drugo vrijeme. Istraživanje je pokazalo da ponavljanje duhovne riječi ili fraze u velikoj mjeri smanjuje stres, čak i jaki stres od PTSP-a (Bormann i sur., 2013).
- Nazovite svoje liječnike ako se osjećate bolesno i poslušajte njihov savjet.
- Ako ste dobili terapiju, budite u kontaktu sa svojim pružateljima usluga. Sada mnogi terapeuti provode virtualne sesije na Internetu.
- Dok se sklanjate doma, možete učiniti mnogo stvari – pročitati dobru knjigu, pogledati film, nazvati starog prijatelja putem Skypea ili Facetimea, uživati u svojoj omiljenoj glazbi, svirati glazbeni instrument, obnoviti stari hobi za koji nismo imali vremena, vježbati zahvalnost, moliti i razmatrati, stupiti u kontakt sa vlastitim izvorom duhovne podrške.
Usredotočivši se na ono što možemo učiniti za to vrijeme, bit ćemo manje pod stresom, bolje pripremljeni i imati ćemo veći duševni mir. Zajedno ćemo proći kroz to.”
Ova objava služi u informativne svrhe i ne smije se zamijeniti za psihoterapiju s kvalificiranim stručnjakom.
Izvor: frendica.hr
