Papinska Švicarska garda osnovana je 22. siječnja 1506. dolaskom prvog kontigenta od 150 vojnika. Krenuli su u marš prema Rimu, u rujnu 1505 pod zapovjedništvom Kaspara von Silenena.
Švicarska garda je oružana snaga i postrojba počasne garde koju održava Sveta Stolica koja štiti Papu i Apostolsku palaču unutar teritorija Države Vatikan . Osnovana 1506. pod papom Julijem II ., među najstarijim je vojnim postrojbama koje kontinuirano djeluju. Ponekad se naziva “najmanjom vojskom na svijetu”.
Švicarski gardisti prisežu papi početkom svibnja u spomen na obilježavanje događaja koji se zbio 6. svibnja 1527. godine. Tada su naime plaćeničke čete cara Karla V. zauzele i opljačkale Rim. Braneći uzmak pape Klementa VII. u Anđeosku tvrđavu. Od njih 189, život je izgubilo 147 gardista. Novaci Garde, u spomen na svoje slavne prethodnike, u dvorištu San Damasco, svake godine na taj datum, polažu svečanu prisegu.
Do novijeg doba u papinoj Švicarskoj gardi nije bilo Hrvata. Ipak, u zadnjh dvadeset godina čak petorica Hrvata postali su dio te poznate vojne postrojbe koju su činili isključivo Švicarci katolici, nadaleko poznati kao vrsni vojnici i hrabri ratnici.
Hrvati u Švicarskoj gardi
U pola milenija dugoj povijesti Švicarske garde nije bilo Hrvata zbog samo jednog razloga: pripadnik te najmanje i najpitoresknije vojske na svijetu mora biti rođen u Švicarskoj, a ondje se Hrvati nisu rađali sve do epohe “gastarbajtera”. Ostale uvjete je bilo lakše ispuniti: biti švicarski državljanin, katolik, u dobi između 19 i 30 godina, visok barem 174 centimetra, maturirati, proći švicarsku vojnu obuku, biti u odličnoj fizičkoj i doličnoj moralnoj kondiciji, a ne biti oženjen, barem dok ne postignu dočasnički čin, piše katehetski-nadbiskupija-split.net
Prvi među njima, Aleksandar Barbarić, prisegnuo je 1998. kao prvi Hrvat koji je ikada primljen u sastav papinske Švicarske straže. Bila mu je 21 godina, rođen je u Švicarskoj, u St. Gallenu, gdje se davno nastanio njegov otac, Zagrepčanin. Tada je to bila vijest, poslije je postala praksa. U Švicarsku gardu primljeni su Štefan Radoslav Brauer, Željko Pavelko, Ivan Šarić, i Andrew Galantay. Galantay-u je djed po majci otišao raditi u švicarski kanton Ticino.
Ivan Šarić, koji je čuvao i branio i Benedikta XVI. i papu Franju, je među njima prvi koji se odlučio za svećenički poziv i nalazi se u sjemeništu u Švicarskoj.
Švicarski vojnici – i životima potvrdili svoju vjernost papi!
Švicarski vojnici još od ranog srednjeg vijeka slovili su kao dobri najamnici. Do ustroja Švicarske garde kao vojske podložne izravno papi došlo je za pape Julija II. Na temelju ugovora s kantonima Zürich i Luzern on je zatražio da mu pošalju 200 vojnika.
Prvi kontingent od 150 vojnika stigao je u Rim pod zapovjedništvom kondotjera Petera von Hertensteina i kapetana Caspara von Silenena, a sam ih je papa 22. siječnja 1506. blagoslovio na Trgu Sv. Petra. Upravo se taj datum smatra danom službenog osnutka te najstarije vojne postrojbe na svijetu.
Švicarci su ustrojeni u snažnu i discipliniranu postrojbu koja je bila podređena izravno papama. Njihov je broj varirao ovisno o prilikama. Ipak, Papinska garda nije zadržala kontinuitet jer su je nekoliko puta raspuštali i ponovno ustrojavali. Djelovala je od 1506–1527, od 1548–1798, od 1800–1809, 1814 do danas kontinuirano služi i čuva Svetog Oca.
Izvor: frendica.online
Photo: epa
