Blagdan Svih svetih i Dušni dan, spomen na sve vjerne pokojne. Dani su to kada obilazimo groblja i mislimo na sve naše najmilije koji više nisu s nama moleći da budu pridruženi svima svetima.
Kako bismo što dublje ušli u ozračje svetkovine, može nam pomoći slušanje prigodne glazbe uz blagdan Svih svetih i Dušni dan.
Mnogi su skladatelji kroz povijest pisali glazbu za misu za mrtve ili Requiem. Requiem ili misa zadušnica, poznata i kao misa za mrtve (latinski: Missa pro defunctis) ili Misa umrlih (latinski: Missa defunctorum), je misa u Katoličkoj crkvi koja se nudi za pokoj duša ili duše jedne ili više umrlih osoba, koristeći određeni oblik rimskog misala. Obično se, ali ne i nužno, slavi u kontekstu sprovoda. Ova djela odičan su izbor za blagdan Svih svetih.
Dakle, te skladbe izvorno su trebale biti izvođene u liturgijskoj službi, ali “Requiemi” mnogih velikih skladatelja danas su prvenstveno namijenjeni koncertnoj izvedbi.
Ovom prilikom izdvajamo 3 glasovita Requima: onaj Wolfganga Amadeusa Mozarta (1756.-1791.), Gabriela Faurea (1845.-1924.) i “Njemački requiem” Johannesa Brahmsa (1833.-1897.). Na kraju članka donosimo tekstove pojedinih dijelova u latinskom izvorniku i prijevodu na hrvatski.
W. A. Mozart: Requiem – uz blagdan Svih svetih
Mozart je Requiem počeo skladati na samom kraju svoga života te je rana smrt, s 35 godina života, spriječila geniijalnog skladatelja da ovo djelo i dovrši. Godinu dana kasnije dovršio ga je Franz Xaver Süßmayr.
Mnogima su zvuci ovog znamenitog Requima poznati iz filma o Mozartu, “Amadeus”, koji zorno prikazuje skladatelja kako, na izmaku snaga, na samrti, pokušava dovršiti svoje djelo.
G. Faure: Requiem – uz blagdan Svih svetih
Francuski skladatelj Gabriel Faure (1845.-1924.) isprva je bio orguljaš u pariškim crkvama, zatim profesor i direktor pariškom konzervatoriju. Njegov učitelj bio je Camille Saint-Saëns, drugi znameniti francuski skladatelj koji je posebno utjecao na njegovo Faureovo glazbeno stvaralaštvo.
00:00 – I. Introït et Kyrie (D minor)
05:59 – II. Offertoire (B minor)
14:24 – III. Sanctus (E-flat major)
17:30 – IV. Pie Jesu (B-flat major)
21:02 – V. Agnus Dei et Lux Aeterna (F major)
26:23 – VI. Libera Me (D minor)
30:57 – VII. In Paradisum (D major)
J. Brahms: “Njemački requiem” – uz blagdan Svih svetih
Veliki njemački skladatelj Johannes Brahms (Hamburg, 7. svibnja 1833. – Beč, 3. travnja 1897.) većinu života djelovao je u Beču. Njegov “Njemački requiem” kako mu i ime kaže, nije na latinskom, već na njemačkom jeziku.
I. Selig sind, die da Leid tragen ∙
II. Denn alles Fleisch es ist wie Gras ∙
III. Herr, lehre doch mich ∙
IV. Wie lieblich sind deine Wohnungen ∙
V. Ihr habt nun Traurigkeit ∙
VI. Denn wir haben hie keine bleibende Statt ∙
VII. Selig sind die Toten, die in dem Herren sterben
Tekst Requiema
Requiem – Kyrie
Requiem aeternam dona eis, Domine;
et lux perpetua luceat eis.
Te decet hymnus, Deus, in Sion,
et tibi reddetur votum in Jerusalem.
Exaudi orationem meam:
ad te omnis caro veniet.
Kyrie eleison.
Christe eleison.
Kyrie eleison.
(Pokoj vječni daruj im, Gospodine,
i svjetlost vječna svjetlila njima.
Tebi, Bože, dolikuje pjesma na Sionu
i tebi se ispunja zavjet u Jeruzalemu.
Usliši moju molitvu:
tebi dolazi svako tijelo.
Gospodine, smiluj se.
Kriste, smiluj se.
Gospodine, smiluj se.)
II. Sequenza
Dies irae, dies illa,
solvet saeclum in favilla,
teste David cum Sibylla.
Quantus tremor est futurus,
quando judex est venturus,
cuncta stricte discussurus!
Tuba mirum spargens sonum,
per sepulcra regionem,
coget omnes ante thronum.
Mors stupebit et natura,
cum resurget creatura,
judicanti responsura.
Liber scriptus proferetur,
in quo totum continetur,
unde mundus judicetur.
Judex ergo cum sedebit,
quidquid latet apparebit:
nil inultum remanebit.
Quid sum miser tunc dicturus?
Quem patronum rogaturus,
cum vix justus sit securus?
Rex tremendae majestatis,
qui salvandos salvas gratis:
salva me, fons pietas.
Recordare, Jesu pie,
quod sum causa tuae viae:
ne me perdas illa die.
Quaerens me, sedisti lassus;
redemisti crucem pacem:
tantus labor non sit causas.
Juste judex ultionis:
donum fac remissionis
ante diem rationis.
Ingemisco tamquam reus,
culpa rubet vultus meus;
supplicanti parce, Deus.
Qui Mariam absolvisti,
et latronem exaudisti,
mihi quoque spem dedisti.
Preces meae non sunt digne,
sed tu, bonus, fac benigne,
ne perenni cremer igne.
Inter oves locum praesta,
et ab haedis me sequestra,
statuens in parte dextra.
Confutatis maledictis,
flammis acribus addictis,
voca me cum benedictis.
Oro supplex et acclinis,
cor contritum quasi cinis:
gere curam mei finis.
Lacrymosa dies illa,
qua resurget ex favilla,
judicandus homo reus.
Huic ergo parce, Deus.
Pie Jesu Domine:
dona eis requiem.
Amen.
U dan onaj, u dan gnjeva,
ognjem svijet će sav da sijeva:
sa Sibilom David pjeva.
Kolik strah će na sve pasti
kada Sudac s višnjom vlasti
dođe pretrest’ ljudske strasti!
S trublje čudan zvuk romoni,
u sva groblja budeć’ roni
i pred prijestol mrtve goni.
Smrt i narav zadivljene,
motre ljude oživljene,
na sud Božji sakupljene.
Otvara se knjiga jada,
knjiga grešna ljudskog rada,
što će vagnut biti sada
Kada Sudac sudit’ stane,
sve će tajne biti znane,
sve grehote pokarane.
Što ću jadan tada zborit’?
Komu ću se zagovorit’,
gdje i dobre strah će morit’?
Kralju strašne veličine,
dajuć’ spas ko dar s visine:
spasi mene, pun miline!
Sjeti se, o Spase mio,
da si za me putnik bio,
ne daj mi u paklu dio.
Ištući me trudan hoda,
spasenje mi križem poda,
zar da bude to bez ploda?
Višnji Suče, pravdo stroga,
sagrješenja prosti mnoga
prije dana osvetnoga.
Uzdišem ko krivac hudi,
grijeh mi stidom lice rudi,
dršćuć’ prosim – ne osudi!
Mariju si opravdao,
raj zločincu obećao,
pa i meni nadu dao.
Molitva mi nema moći,
al’ Ti blag si, ne daj poći
u plam vječni mojoj zloći.
K ovcama svojim kreni,
među jarad ne daj meni,
s desne strane mene djeni.
Kad potreseš grešnim svijetom,
plamenu ga predaš kletom,
zovni mene s vojskom svetom.
Molim u svoj sniženosti,
srca puna skrušenosti:
daj mi umrijet’ u milosti.
Avaj dana suza, straha,
kada grešni stvor iz praha
pođe k sudu posljednjemu.
Spase blagi, ti nas vodi
u dvor svetih nebesnika,
u zbor sretnih blaženika.
Amen.)
III. Offertorio
Domine Jesu Christe, Rex gloriae:
libera animas omnium fidelum
defunctorum de poenis inferni
et profondo lacu.
Libera eas de ore leonis;
ne absorbeat eas tartarus,
ne cadant in obscurum.
Sed signifer sanctus Michael
repraesentet eas in lucem sanctam.
Quam olim Abrahae promisisti
et semini ejus.
Hostias et preces tibi, Domine,
laudis offerimus.
Tu suscipe pro animabus illis, quarum hodie
memoriam facimus.
Fac eas, Domine, de morte
transire ad vitam.
(Gospodine Isuse Kriste, Kralju slave!
Izbavi duše svih vjernih mrtvih
od kazna paklenih,
iz dubokoga bezdana.
Izbavi ih iz usta lavljih,
da ih ne proždre ponor,
da ne padnu u tminu;
da ih sveti stjegonoša Mihael
privede u svetu svjetlost
kako nekoć obeća Abrahamu
i sjemenu njegovu.
Žrtve i molitve hvale
Tebi, Gospodine, prinosimo:
primi ih za duše onih
kojih se danas spominjemo.
Daj, Gospodine, da od smrti
prijeđu u život.)
IV. Sanctus
Sanctus, sanctus, sanctus, Dominus Deus Sabaoth.
Pleni sunt coeli et terra gloria tua.
Hosanna in excelsis!
Benedictus qui venit in nomini Domini.
Hosanna in excelsis!
(Svet, svet, svet, Gospodin Bog Sabaot.
Puna su nebesa i zemlja slave Tvoje.
Hosana u visini!
Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje.
Hosana u visini!)
V. Agnus Dei
Agnus Dei, qui tollis peccata mundi,
dona eis requiem.
Agnus Dei, qui tollis peccata mundi,
dona eis requiem sempiternam.
(Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta,
daruj im pokoj.
Jaganjče Božji, koji oduzimaš grijehe svijeta,
daruj im pokoj.)
VI. Lux aeterna
Lux aeterna luceat eis, Domine,
cum sanctis tuis in aeternam;
quia pius es.
Requiem aeternam dona eis, Domine,
et lux perpetua luceat eis,
cum sanctis tuis in aeternam;
quia pius es.
(Svjetlost vječna svjetlila im, Gospodine,
sa svetima Tvojima u vijeke,
jer si milostiv.
Pokoj vječni daruj im, Gospodine,
i svjetlost vječna svjetlila njima,
sa svetima Tvojima u vijeke,
jer si milostiv.)
VII. Libera me
Libera me, Domine, de morte aeterna in die illa tremenda;
quando coeli movendi sunt et terra: dum veneris judicare saeclum per ignem.
Tremens factus sum ego et timeo, dum discussio venerit
atque ventura irae, quando coeli movendi sunt et terra.
Dies irae, dies illa calamitatis et miseriae;
dies magna et amara valde.
Requiem aeternam, dona eis, Domine,
et lux perpetua luceat eis.
(Oslobodi me, Gospodine, od smrti vječne, u dan onaj
strašni kad se stanu kretati nebesa i zemlja.
Dok budeš dolazio suditi svijet ognjem.
Uzdrhtao sam ja, i strašim se dok dolazi pretresanje
i buduća srdžba.
Dan onaj, dan srdžbe, bijede i nevolje,
dan velik i gorak jako.
Pokoj vječni daruj im, Gospodine,
i svjetlost vječna svjetlila njim)
Izvor: frendica.hr
