Njega travnjaka zimi osigurava lijepe i obnovljene travnjake u proljeće. U zimskim mjesecima izloženi su mnogim poteškoćama. Čini nam se kako je trava prestala rasti. Ništa se ne događa. Nije tako. Korijenje ostaje vrlo aktivno i raste sve dok se tlo ne smrzne. U regijama gdje su temperature nešto više ona će nastaviti rasti i bit će neophodno pokositi ju, ali rez ne smije biti prenisko. U sjevernim krajevima košnju je bolje odložiti do proljeća.
Kako bi spriječili propadanje biljaka potrebno je ukloniti lišće i biljni otpad s površine, jer potiču procese truljenja. Padom temperature ispod 5ºC prestaje potreba za hranjivima.
Najveći problem vlaga
Zimi je vlaga najveći problem. Oborine, snijeg i kiša su često prisutni. Problem dodatno pogoršava niska temperatura koja usporava usvajanje previše vode od strane tla. Opasnost prevelike količine je u pojavi gljivičnih bolesti. Također, istiskuje se zrak iz zone korijena koji se zbog toga guši, ne može disati, nema razmjene plinova, slabi usvajanje hranjiva. Tlo postaje zbijeno. Sve pojave dovode do propadanja travnog pokrova i nastanka ćelavih mjesta.
Preveliku vlažnost travnjaka ćete prepoznati po vodi koja stagnira na površini, blatnjavom zemljištu, dijelovima na kojima trava žuti i odumire, objašnjava Ranka Vojnović.
Bolje spriječiti, nego liječiti
Zato je najbolje provesti mjere prevencije. Još prije sjetve treba se pobrinuti da travnjak ima dobru drenažu. Voda treba biti usmjerena ka nižim područjima ili odvodnim kanalima, šahtovima. Sada se obavlja redovna aeracija, što poboljšava strukturu tla i sposobnost upijanja. Dubina sloja koji se podvrgava aeraciji je do 12 cm. U tu svrhu koristimo namjenske strojeve i alate, ali i namjenska sredstva.
Ako primijetite da se voda zadržava duže od tjedan dana, postoji opasnost da će se razviti ozbiljni procesi propadanja trave. Rezultat je to neravnog i zbijenog tla, ali i prevelikih padalina ili nagomilavanja snijega na jednom mjestu prilikom čišćenja. Kopanje uskih kanala koji su ispunjeni pijeskom pomaže kod brze odvodnje prevelike količine vode.
Vertikalna drenaža se obavlja kopanjem rupa promjera do 10 cm i dubine do 80 cm. Na 1m³ kopaju se tri ovakve rupe koje imaju za cilj da se probije zbijeni sloj zemlje. One se ispune šljunkom i pijeskom, kako ne bi došlo do samo zatrpavanja.
Izvor: frendica.online
Photo: pixabay
