Blažena Marija od Utjelovljenja sudjelovala je i u otvaranju karmelićanskih samostana u Pontoiseu, Dijonu i Amiensu, a među bosonoge karmelićanke stupile su i tri njezine kćeri, dok je jedan sin postao svećenik.
Danas slavimo Blaženu Mariju od Utjelovljenja, mističarku i utemeljiteljicu francuskih bosonogih karmelićanki.
Kao djevojčica boravila je i školovala se kod klarisa u Longchampu. Tamo je primila prvu pričest, zavoljela samostanski život i željela postati redovnica. No, njezini roditelji imali su s njom druge planove. Morala se udati već sa 16 godina, 1584, za mladog aristokrata Pierrea Acarieja i postala poznata kao Madame Acarie. Iako se udala protiv volje, u 30 godina bračnoga života bila je uzorna supruga i majka šestoro djece. Omiljena u društvu, naučila je kako se svetost može postići i izvan samostana, a posebno se isticala dobrotvornim djelatnostima te brigom za siromahe i bolesnike.
Mnogo joj je pomogao sveti Franjo Saleški, koji ju je duhovno vodio.
Sudjelovala je i u otvaranju karmelićanskih samostana
U jesen 1601. pročitala je duhovne spise svete Terezije Avilske, koji su toliko utjecali na nju da je odlučila njezinu obnovu karmelićanskog reda primijeniti u Francuskoj. Uz pismeno odobrenje pape Klementa VIII. sagradila je 1603. u Parizu prvi samostan bosonogih karmelićanki. Duhovno ih je vodio njezin bratić, mističar i budući kardinal Pierre de Bérulle. Sudjelovala je i u otvaranju karmelićanskih samostana u Pontoiseu, Dijonu i Amiensu, a među bosonoge karmelićanke stupile su i tri njezine kćeri, dok je jedan sin postao svećenik.
Barbarin muž Pierre razbolio se 1613, a ona ga je dvorila i nije se udaljavala od njegove bolesničke postelje sve dok nije umro. Tada je mogla ispuniti želju iz mladosti i postati karmelićanka. Za nju su se otimali svi karmelićanski samostani, a ona je stupila je u najsiromašniji, onaj u Amiensu.
Obukla je redovničku odjeću 7. travnja 1614. i uzela ime Marija od Utjelovljenja. Kao redovnica voljela je siromaštvo, bila ponizna i jednostavna, a najradije je obavljala kuhinjske poslove i dvorila bolesnice. Bila je potpuno posvećena ljubavi prema Bogu i bližnjemu, a prema svjedočanstvu očevidaca njezino je lice od “vatre ljubavi” bilo neopisivo svijetlo i sjajno.
Izvor: frendica.hr
