Frendica.onlineTvoja frendica, uvijek online!2024-03-28T15:52:22Zhttps://frendica.online/feed/atom/WordPressIda Kišhttps://frendica.online/?p=199142024-03-28T15:52:22Z2024-03-29T11:00:05Z
Rano proljeće je vrijeme preobražaja pupoljka u cvijet. Ovih 7 vrsta cvijeća osvajaju nas svojim bojama. Sadite ih ili presađujete u rano proljeće. Različitog su rasta pa možete odabrati što najviše odgovara vašem domu, terasi ili vrtu. Gladiola Gladiola je trajnica iz porodice perunikovki. Poznato je oko 2.000 sorti. Lukovice i sjemenke možete posaditi u […]
Rano proljeće je vrijeme preobražaja pupoljka u cvijet. Ovih 7 vrsta cvijeća osvajaju nas svojim bojama. Sadite ih ili presađujete u rano proljeće. Različitog su rasta pa možete odabrati što najviše odgovara vašem domu, terasi ili vrtu.
Gladiola
Gladiola je trajnica iz porodice perunikovki. Poznato je oko 2.000 sorti. Lukovice i sjemenke možete posaditi u tegle pa presaditi u vrt kad bude stabilnije toplije vrijeme. Potrebno joj je 70 -100 dana da počne cvasti. Ključna je pravilna prihrana, dovoljne količine svjetlosti i pravilan razmak među biljkama.
Ne voli ilovasto tlo u kojem se zadržava voda te dolazi do gnjiljenja lukovica. Tlo mora biti na oko 10°C na dubini 10 – 15 cm, a pH slaba ili neutralna. Gladiola voli obilje sunca i topline. Potrebno joj je barem 12 sati sunčeve svjetlosti tijekom dana. Ne podnosi mraz. Za uzgoj gladiola pogodna je mediteranska klima s dovoljnom količinom padalina.
Jaglac
Jaglac ili prva ruža divlji je cvijet i među prvima najavljuje proljeće. Izdržljiva je višegodišnja, uvijeni listovi u sredini su svijetlo-žute boje. Cvjeta u različitim bojama, od žute, narančaste, crvene, roze, ljubičaste, plave i bijele.
U proljeće mu godi direktna izloženost suncu. Pri višim temperaturama, godi mu sjena. Lagano kiselo tlo (pH 6,5) bogato kompostom je najbolje. Jaglac posadite u rano proljeće. Starije biljke presadite čim završe s cvjetanjem.
Afrička ljubičica
Afričke ljubičice su među najpopularnijim cvjetnicama u zatvorenom prostoru. Cvijeta u različitim veličinama i bojama. Može biti različitih nijansi plave, ljubičaste, roze, bijele, žute, crvene ….
Posadili ju u tegli ili u vrtu, godi joj indirektna svjetlost. Idealna dnevna temperatura je od 25 – 30°C a noćna od 10 – 15°C. Preporučuje se kombinacija sa mahovinom.
Tulipani
Tulipani cvjetaju u svim duginim bojama osim plave. Kombinacija žutih i ljubičastih uvijek asocira na Uskrs. Lukovice se sade u jesen ili blagu zimu. Lukovicu u zemlju polažete tako da je šiljasti vrh okrenut prema površini. Vole sunce koje im potiče rast.
Prema vremenu cvatnje razlikujemo sljedeće vrste: vrlo rano cvjetajuće – cvjetaju od kraja prosinca do polovice siječnja, ranocvjetajuće – cvjetaju od polovice siječnja do polovice veljače, normalno cvjetajuće – cvjetaju od polovice veljače do polovice ožujka, kasno cvjetajuće – cvjetaju od polovice ožujka do polovice travnja, vrlo kasno cvjetajuće – cvjetaju od polovice travnja do polovice lipnja.
Šafran
Ponekad se šafrani probiju kroz snijeg. Narastu između 8 i 15 centimetara. Cvijetaju u ljubičastoj, plavoj, žutoj, bijeloj ili kombiciji dvije boje.
Šafran je biljka iz porodice perunika kao gladiola i frezija. Ima male gomoljaste lukovice koje su ravnog ili sfernog oblika. Ima uske listove s bijelim prugama u sredini i rastu zajedno s cvijetom izravno iz lukovice.
Odgovaraju mu hranjiva, lagana i suha tla, kojima pH vrijednost iznosi od 6 do 8. Voli sunce ali može rasti i u sjeni. Ljeti može podnijeti visoke temperature (35-40°C) a zimi do -15°C. Šafran se može saditi u proljeće ili u jesen
Dalija
Postoji oko 50 vrsta dalija i svaka od njih nudi eksploziju boja u vašem vrtu. Gomoljasta je višegodišnja biljka. Cvjetovi su ljubičaste, roze, crvene, bijele žute ili narančaste boje.
Slično kao i lukovice, gomolji se sade u zemlju u proljeće, nakon što prođu svi izgledi za mraz. Sjetva sjemena se može se obavljati u veljači ili krajem ožujka, a izravno u tlo početkom svibnja. Presađivanje se obavlja u svibnju. Gomolji se sade u travnju kada je temperatura tla iznad 15°C. U slučaju razmnožavanja reznicama, gomolji se sade u ožujku u zatvorenom prostoru.
Karanfili
Pravi karanfil karakterističan je po svom bogatom i mirišljavom cvijetu koji dolazi u nekoliko boja, ali je u prirodi najčešće ružičast.
Karanfil za pravilan uzgoj i lijepe cvjetove mora imati minimalnu temperaturu od 20°C. U zatvorenom prostoru možete ga saditi tijekom cijele godine, te presaditi u vrt početkom proljeća. U vrtu možete posaditi tijekom travnja ili svibnja. Prvi cvjetovi će procvasti nakon mjesec dana. Cijela biljka odumire na temperaturi ispod -5°C.
Karanfil voli pjeskovita ili ilovasta tla, prozračne i rahle strukture.
Unatoč liberalizaciji društva, Njemačka i dalje namjerava zadržati staro pravilo zabrane plesa na Veliki petak, objavila je u utorak 26. ožujka 2024. KNA (njemačka Katolička novinska agencija). Zabrana plesa odnosi se zapravo na zabavne priredbe općenito, koje su ranije obično bile obuhvaćene pojmom „plesnjaka“. Nakon što je zabrana donekle olabavljena u Hamburgu, KNA je provela anketu […]
Unatoč liberalizaciji društva, Njemačka i dalje namjerava zadržati staro pravilo zabrane plesa na Veliki petak, objavila je u utorak 26. ožujka 2024. KNA (njemačka Katolička novinska agencija).
Zabrana plesa odnosi se zapravo na zabavne priredbe općenito, koje su ranije obično bile obuhvaćene pojmom „plesnjaka“.
Nakon što je zabrana donekle olabavljena u Hamburgu, KNA je provela anketu među zemaljskim vladama, koje su u Njemačkoj nadležne za javna okupljanja. U utorak je objavila rezultate ankete, iz koje je vidljivo da zabrana plesa i dalje vrijedi.
„Zabrana plesa na Veliki petak i dalje je u skladu s vremenom“, priopćilo je Ministarstvo unutarnjih poslova Baden-Württemberga. Od ukupno 16 njemačkih saveznih zemalja, samo je Hessen najavio preispitivanje postojećeg zakona o blagdanima, uz napomenu da još nije utvrđeno što bi se moglo promijeniti.
Socijaldemokratska vlada u Hamburgu prošlog je tjedna olabavila zabranu plesanja skrativši vrijeme u kojemu je ona na snazi. Umjesto dosadašnja 24 sata, od 2 sata na Veliki petak do 2 sata na Veliku subotu, zabrana je odsad na snazi 19 sati – od 5 sati do ponoći. Hamburški parlament priopćio je da je te promjene donio u dogovoru s Katoličkom i Evangeličkom Crkvom.
Ograničenja vezana za zabavna okupljanja na Veliki petak različita su u Njemačkoj od jedne do druge savezne zemlje. Zabrana najdulje vrijedi u Rajni-Falačkoj. Ondje je zabrana na snazi od 4 sata na Veliki četvrtak do Uskrsa u 16 sati, ukupno 84 sata. U Bremenu, pak, zabrana vrijedi samo na Veliki petak i to između 6 i 21 sat.
U mnogim njemačkim saveznim zemljama na Veliki petak su zabranjene i športske priredbe, kao i prikazivanje određenih filmova.
Prema navodima KNA, oko polovine Nijemaca podržalo bi ublažavanje zabrane, dok trećina njih želi da ona ostane na snazi. Neodlučnih je 21 posto.
Ministarstvo unutarnjih poslova Baden-Württenberga smatra da Veliki petak ne smije postati dan kao i svi drugi. „Taj je dan poseban, tihi blagdan i dan meditacije i sabranosti“, priopćilo je ministarstvo.
„Upravo u naše vrijeme, koje postaje sve užurbanije i u kojemu se svijet sve brže vrti, svima dobro dođe da se na Velik petak sasvim svjesno mogu smiriti i zastati“, dodaje se.
Pinca ili slatki kruh tradicionalna je uskrsna pogača, nezaobilazan dio uskrsnog stola. U nekim dijelovima lijepe naše poznata je i pod nazivom sirnica, iako nema veze sa sirom. Pretpostavlja se da su domaćice nekada u nju stavljale usireno tijesto umjesto kvasca. Kod mnogih je sastavni dio uskrsnog objeda. Žute je boje zbog žumanjaka.
Ako do sada niste pripremali pincu, pokušajte. Možda postane neizostavni dio i vašeg uskrsnog stola.
Sastojci
500 g glatkog brašna
1/2 svježeg kvasca
100 g šećera
2 vanilin šećera
1 jaje
2 žutanjka
prstohvat soli
50 ml toplog mlijeka
100 g otopljenog maslaca
200 g kiselog vrhnja
120 g grožđica
1 žlica ruma
naribana korica 1 limuna
naribana korica 1 naranče
sok od 1/2 naranče
Priprema
Maslac otopite na laganoj vatri pa ostavite da se ohladi. Jaje i žutanjke pjenasto izmiješajte sa šećerom i vanili šećerom.
U veću zdjelu stavite brašno pa dodajte ostale sastojke – pripremljeni kvasac, otopljeni maslac, razmućena jaja, kiselo vrhnje, grožđice, rum, sok od naranče te naribanu koricu limuna i naranče.
Spiralnim nastavcima za miješanje umijesite glatko tijesto. Tijesto prekrijte kuhinjskom krpom i ostavite najmanje sat vremena na toplome mjestu da se diže. Kada je tijesto udvostručilo volumen, premijesite ga i ostavite neka se još jednom digne.
Kada tijesto ponovo dobije na volumenu, podijelite ga na dva jednaka dijela, oblikujte kugle i stavite ih na lim koji ste prekrili papirom za pečenje. Pince prekrijte kuhinjskom krpom i ostavite da se dižu još pola sata.
Prije pečenja pince razrežite na vrhu u obliku križića te premažite jajetom koje ste razmutili s malo mlijeka. Pecite ih 30 minuta na temperaturi od 180° C.
Na Veliki četvrtak završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Evo devet najvažnijih stvari koje trebamo znati o Velikom četvrtku! 1. POČETAK VAZMENOG TRODNEVLJA Veliki četvrtak kroz dugo je vrijeme bio isključen iz trodnevlja (petak, subota, nedjelja), no poslijesaborska obnova jasno je naznačila kako vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki […]
Na Veliki četvrtak završava korizmeno vrijeme, a večernjom svetom misom započinje Vazmeno trodnevlje. Evo devet najvažnijih stvari koje trebamo znati o Velikom četvrtku!
1. POČETAK VAZMENOG TRODNEVLJA
Veliki četvrtak kroz dugo je vrijeme bio isključen iz trodnevlja (petak, subota, nedjelja), no poslijesaborska obnova jasno je naznačila kako vrijeme korizme traje do Mise večere Gospodnje na Veliki četvrtak kojom započinje Vazmeno trodnevlje. Ta tri dana liturgijska slavlja predstavljaju godišnje slavlje pashalnog misterija.
Nova Opća načela o liturgijskoj godini to potvrđuju riječima:
Uskrsno se trodnevlje Gospodnje muke, smrti i uskrsnuća ističe kao sjajan vrhunac čitave liturgijske godine (br. 18). Ono počinje misom Gospodnje večere, središte mu je Uskrsno bdjenje, a zaključuje se Večernjom nedjelje Uskrsa. (br. 19)
Važno je naglasiti kako Crkva trodnevlje ne promatra kao tri odvojena slavlja ili pripravu za Uskrs, već jedinstveno slavlje Kristova uskrsnuća, po riječima sv. Augustina: Sveto trodnevlje Krista raspetoga, pokopanoga i uskrsnuloga.
2. POVIJESNI RAZVOJ
Blagdan Uskrsa u prvoj je Crkvi slavljen u noći između Velike subote i uskrsne nedjelje. Tijekom 4. stoljeća, polazeći od evanđeoskih izvješća i želje da se kroz tri dana susljedno proslave različiti trenutci vazmenog otajstva, Crkva je razvila presveto trodnevlje Gospodina raspetog, pokopanog i uskrslog. Jeruzalemska liturgija imala je presudan utjecaj na oblik slavlja Vazmenog trodnevlja, jer su Crkve Istoka postupno preuzimale jeruzalemske liturgijske običaje.
U 7. stoljeću u rimskim su crkvama na Veliki četvrtak postojala tri slavlja: pomirenje pokornika, posveta ulja i spomen uspostave euharistije. Slavlje pomirenja pokornika nestalo je nestankom javne pokore, te su na kraju ostala dva slavlja.
3. MISA POSVETE ULJA
Na Misi posvete ulja (Missa chrismatis), koja se može shvatiti kao uvod u Vazmeno trodnevlje, dijecezanski pastir i njegovi najbliži suradnici, prezbiteri, okruženi Božjim narodom, obnavljaju obećanja što su ih dali na svome svećeničkom ređenju. Riječ je o trenutku snažnoga crkvenog zajedništva, koji ističe dar ministerijalnog svećeništva što ga je Krist ostavio Crkvi uoči svoje smrti na križu. Potom se blagoslivljaju ulja koja se koriste u slavlju sakramenata: katekumensko ulje, ulje za bolesničko pomazanje i sveta krizma.
4. MISA VEČERE GOSPODNJE
Na Misi večere Gospodnje (In Cena Domini) kojom započinje Vazmeno trodnevlje, Crkva se spominje ustanovljenja euharistije, ministerijalnog svećeništva i nove zapovijedi – mandatum novum – to jest zapovijedi ljubavi, koju je Isus ostavio svojim učenicima.
Na ova tri otajstva Mise večere Gospodnje ukazuje i Okružnica o pripravi i slavljenju vazmenih blagdana Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata Paschalis Sollemnitatis:
Svu pažnju duha treba usmjeriti na otajstva koja se spominju poglavito u misi, to jest ustanovljenje euharistije, ustanovljenje svećeničkog reda i zapovijed Gospodnju o bratskoj ljubavi. To treba u homiliji rasvijetliti. (Br. 45)
Zanimljivo, tradicija večernje svete mise na Veliki četvrtak potječe iz 13. stoljeća, s obzirom na to da Crkva prema drevnoj predaji toga i idućega dana nije slavila euharistiju. Ovaj običaj razvio se iz židovskog shvaćanja prema kojemu novi dan započinje u predvečerje prethodnoga dana, stoga nije neobično da večer Velikoga četvrtka zapravo liturgijski pripada Velikom petku.
Na Posljednjoj večeri Isus je sakramentalno prihvatio svoju žrtvu smrti na križu: predao se u smrt radi spasenja ljudi, ispunivši Stari zavjet i židovski obred, dajući svoje tijelo i krv umjesto jaganjca i tako zapečatio konačni i vječni savez. Pranje nogu te večeri jasan je znak njegove ljubavi koja služi i predaje se. Njegova muka na Maslinskoj gori, predanje njegovim neprijateljima, uhićenje te iste večeri pravi je početak Isusove muke.
5. MISNA ČITANJA
Na Misi večere Gospodnje čitaju se sljedeća čitanja
Knjiga Izlaska (Izl 12,1-8. 11-14 – klanje pashalnog janjeta)
Psalam 116 (Ps 116, 12-13.15-18)
Prva poslanica Korinćanima (1 Kor 11, 23-26 – ustanovljenje euharistije)
Evanđelje po Ivanu (Iv 13, 1-15 – pranje nogu)
Starozavjetno čitanje izvještava o klanju i objedovanju pashalnog janjeta, čija je krv na dovratnicima i nadvratniku kuća postala znakom izbavljenja za Izrael. Taj noćni objed Izraela u Egiptu uveo je izlaz iz ropstva i onaj red božanskih djela izbavljenja, koja su našla svoj vrhunac u sklapanju saveza na brdu Sinaju.
Pripjevni psalam ne zahvaljuje samo za povijesno spasavanje Izraela, nego pripjevom: Čaša blagoslovna zajedništvo je krvi Kristove, upravlja zahvalu nad kaležom spasenja, nad ispunjenjem starozavjetnog uzora u Kristovu pashalnom otajstvu, nad Janjetom koje se kolje i oduzima grijehe svijeta.
Drugo čitanje prihvaća tu misao, donoseći izvještaj o ustanovi euharistije.
Slijedi evanđelje o pranju nogu. Ova biblijska perikopa upućuje na Isusov unutarnji stav: On ne želi vladati, nego služiti. Pranje nogu učenicima, što je zadaća robova kućnim gostima, postaje jasnim znakom da je bezgranična njegova ljubav prema ljudima, i to sve do predanja u smrt na križu.
6. PRANJE NOGU
Gestu pranja nogu susrećemo na Zapadu (s iznimkom Rima) već u 4. stoljeću. Ovaj izraz gostoljubivosti prisutan je još u Starom zavjetu, ali i u prvim kršćanskim vremenima. Kao liturgijska gesta prvi se put pojavljuje u Španjolskoj u 7. stoljeću, dok je u Rimu posvjedočen u 12. stoljeću.
Evo kako obred pranja nogu tumači Paschalis Sollemnitatis:
Pranje nogu odabranim muževima koje po predaji biva ovog dana znači službu i ljubav Krista koji je došao ne da mu služe nego da služi. Izvrsnije je da se ova predaja čuva i u svom vlastitom značenju tumači. (Br. 51)
Gesta pranja nogu treba se vršiti ako to preporučuju pastoralne prilike, a nedavnom odlukom pape Franje u njoj mogu sudjelovati i žene. (vidi: OVDJE)
Za vrijeme pranja nogu pjevaju se antifone navedene u Misalu ili druge prikladne pjesme. Među njima se ističe himan Ubi caritas et amor (Gdje je ljubav, ljubav prava) povezan s dijeljenjem hrane siromasima, a koji je oko 1000. godine ušao u obred pranja nogu.
7. PROCESIJA S PRESVETIM
Na kraju liturgije Velikog četvrtka, Crkva prenosi Presveti sakrament na za to određeno mjesto, što simbolizira Isusovu samoću u Getsemaniju i njegovu smrtnu tjeskobu. Nakon popričesne molitve u svečanoj procesiji u svetohranište smješteno u pokrajnjoj kapeli ili oltaru nose se pretposvećeni darovi za Veliki petak. Prije toga, slijedi ogoljenje oltara (denudatio altaris) koje se tumačilo kao alegorijska slika ostavljenog Krista.O tome čitamo u Paschalis Sollemnitatis:
Izmolivši popričesnu molitvu, obrazuje se ophod, kojim se pod vodstvom križonoše, sa zapaljenim svijećama i kadionicom s dimom kada, Presveti sakrament nosi po crkvi na mjesto gdje će se čuvati. Dotle se pjeva himan Usta moja ili druga euharistijska pjesma. (Br. 54)
Mjesto polaganja pretposvećenih darova često se pogrešno naziva Svetim grobom, na što upozorava i Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji:
U odnosu prema mjestu polaganja neka se izbjegava pojam grob i u svome uređenju neka mu se ne daje obilježje mjesta ukopa; naime, svetohranište ne smije imati oblik groba ili pogrebne urne. Sakrament valja čuvati u zatvorenu svetohraništu, bez izlaganja u pokaznici. (Br. 141)
8. VEČERNJE KLANJANJE
Veliki četvrtak predstavlja i poziv na zahvaljivanje Bogu na daru euharistije, kojeg treba pobožno primati i kojem se treba klanjati živom vjerom. Stoga Crkva nakon slavljenja svete mise potiče na bdjenje u prisutnosti Presvetog sakramenta, podsjećajući na žalosni čas koji je Isus prošao u samoći i molitvi u Getsemaniju, prije no što će biti uhićen i potom osuđen na smrt.
O tome govori i Paschalis Sollemnitatis:
Neka se vjernici pozovu da poslije mise Gospodnje večere pristojno vrijeme noći provedu u dužnom klanjanju u crkvi pred Presv. sakramentom, koji se ove noći u njoj svečano čuva. Ako je zgodno, može se dok traje euharistijsko klanjanje čitati neki odlomak Evanđelja po Ivanu (pogl. 13-17). Ipak nakon ponoći neka klanjanje bude bez vanjske svečanosti, jer je već započeo dan Muke Gospodinove. (Br. 56)
9. NEKE LITURGIJSKE NAPOMENE
Okružnica Paschalis Sollemnitatis donosi sljedeće upute:
Misa Gospodnje večere nek se slavi u večernje sate, u vrijeme koje je prikladnije za sudjelovanje cijele mjesne crkvene zajednice.
Prema prastaroj crkvenoj predaji, ovaj dan se zabranjuju sve mise bez naroda.
Svetohranište neka prije slavlja bude potpuno prazno. Hostije za pričest vjernika moraju se posvetiti u samom slavljenju žrtve.
Za čuvanje Presv. sakramenta neka se pripravi kapela i neka se tako primjereno ukrasi da poziva na molitvu i meditaciju; izričito se preporučuje stroga trijeznost koja je u skladu s liturgijom ovih dana, a zloporabe neka se izbjegnu ili uklone.
Dok se pjeva himan Slava Bogu na visini, prema običajima mjesta, zvone zvona, a kad on završi, šute sve do Slava Bogu na visini Vazmenog bdjenja.
Po završetku mise nek se oltar slavljenja ogoli. Korisno je da se križevi u crkvi zastru crvenim ili ljubičastim velom, ako nisu bili zastrti već u subotu prije Pete korizmene nedjelje. Neka se ne pale svijeće pred slikama svetaca, piše bitno.net
Gošća podcasta ”55 minuta kod Željke Markić” bila je gospođa Nada Rukavina. Rođena je u Berlinu, ali kao dijete se vraća sa cijelom obitelji u Hrvatsku. Sa suprugom Robertom u braku je 24 godine i imaju desetero djece. Poduzetnica je i bavi se kozmetikom, a kao majka desetero djece govori kako spaja obiteljski i poduzetnički život te daje […]
Gošća podcasta ”55 minuta kod Željke Markić” bila je gospođa Nada Rukavina. Rođena je u Berlinu, ali kao dijete se vraća sa cijelom obitelji u Hrvatsku. Sa suprugom Robertom u braku je 24 godine i imaju desetero djece. Poduzetnica je i bavi se kozmetikom, a kao majka desetero djece govori kako spaja obiteljski i poduzetnički život te daje odgovore na pitanja ‘Kako je imati desetero djece?’ , ‘Gdje je tu ona?’ i na kojem joj je mjestu Bog?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Žive svi u istoj kući
Imamo veliku kuću u kojoj smo svi zajedno. Znači svih desetero djece je zajedno s nama.
Najstarija kći ima 23 godine, ona čeka drugog sina. Kuća ima tri stana, tako da ona sa svojim mužem živi u jednom od njih.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U kući živi i moja mama. Ona je u drugom stanu i u trećem na katu smo mi. Suprug i ja sa devetero djece.
U našem stanu je sedam soba i tri kupaonice. U većini soba je po jedno dijete u sobi, a negdje po dvoje dijele sobu.
Kako sam rekla najstarija kći ima 23 godine, a najmlađi sin Petar Bogdan je sedam godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Suprug i ja imamo vlastitu firmu.
Dan počinjemo molitvom
Suprug i ja uvijek počinjemo dan sa molitvom. Znači, to je neizostavno. 24 godine. 24 godine braka. Svaki dan ujutro počinjem s molitvom koja traje otprilike sat i pol do dva sata.
Kad su djeca bila mala i ranije su se budila, onda smo ustajali u pola pet ujutro. To je bilo doba kad smo u miru, u tišini, pred svojim Bogom. Vrijeme da zajedno razgovaramo i da mu preporučimo taj dan, našu obitelj i sve što nas čeka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sad sva djeca idu u školu i dižu se u sedam sati. A mi onda oko pola šest-šest počinjemo. Nema toliko posla oko djece. Veća su, mogu se sami obući, sami u školu.
Suprug radi od kuće, tako da on i razvozi djecu u školu. Imamo znači malo dalje školu, pa djecu koji idu u osnovnu školu se razvozi.
A djeca koja pohađaju srednju školu idu sami. Ja idem raditi. O poslu ovisi kad počinjem. Ne moram ići svaki dan. To mi je važno. Mogu nekako sama sebi organizirati posao. Većinom je radno vrijeme fleksibilno.
Suprug trenutno obavlja veći dio kućanskog posla. Preuzima na sebe, znači vožnju djece, a onda nekad i skuha nešto. U nabavku obično idemo zajedno. Jednom do dva puta na mjesec. Poslije se samo sitnice kupe.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Pranje veša
Imamo tri mašine veša dnevno. Subotom i nedjeljom imamo mir. Ne peremo veš do ponedjeljka. Ima nas dovoljno, lako je razdvojiti veš po bojama.
Djeca koja su poslušnija odnesu veš gdje je mašina. Neki vole to u sobi si malo skupljati, pa onda donesu kad imaju čišćenje sobe. To je različito, ali uglavnom donesu sve u kupaonicu.
Ne peglamo sve. Ja više volim da se složi taj veš kako treba prije dok je još mokar, pa onda se stavi sušiti, tako da to ne treba toliko peglati. Ali stvari koje se trebaju peglati, najčešće pegla jedno dijete koje baš voli peglati i kojem to dobro ide.
Prehrana
Trošimo četiri paketa po 12 L mlijeka mjesečno. Da, četiri paketa i to nije uvijek dovoljno.
Ne vole sva djeca isto jelo, onda znate točno kad svi jedu skuhate ogroman lonac i nekad ni to nije dovoljno.
Srednjoškolci dođu u drugo vrijeme, onda oni sebi nešto ovako uzmu ili se dva puta kuha, nekad se mora tri put kuhati. Tko kako stigne, ali i djeca si znaju i sama skuhati.
Jedu ujutro ako neko nešto hoće pojesti, onda u školi obično imaju dva obroka. Mi ih uvijek dočekamo kada oni dođu oko 12. Obično imamo neko varivo.
Večera se kad tko dođe, pa onda oni kad netko ide drugi jesti i tako. (uz smijeh) Neka djeca jedu pet puta, neki tri puta.
Moj muž je otkrio prije par godina da voli kuhati i da zna super skuhati, tak da je to odlično. Nedjeljom se, skupimo oko zajedničkog ručka i tu je u biti najviše svega.
Predškolsko vrijeme i aktivnosti
Živimo u okolici Zaprešića. Bog nam je to sve lijepo posložio, da djeca imaju prirodu. Nisu išli u vrtić. Svi su bili doma. Uvijek sam htjela da se to zajedništvo među njima, produbi i da se vani igraju. Tako da se nisam opterećivala, ide jedan na nogomet, mora jedan ovdje, mora jedan ondje…. Ne, pa oni se svi mogu igrati.
A ako neko pokazuje neki interes, posebno da se vidi neki talent kod djece… Npr. kći Judita dobro svira. Preko crkvenog zbora i voditeljice zbora naučila je svirati synthesizer. Nekad svira i u crkvi. Bog uvijek pokaže put kad netko nešto treba i što se treba. Onda se za to dijete koji ima posebni talent, izdvoji se vrijeme da joj se pomogne da ga razvije. Ako ono ima volju, ako ima sposobnost.
Svi su bili doma do škole i nisu bili zakinuti. Pogotovo što ih je i tako puno.
Školske obaveze djece
U početku je bilo naporno jer sam ja sve učila s njima, sjedila s njima, vikende sam gubila s njima dok mi Bog nije pokazao malo drugačiji put. Gdje sam u biti i danas.
Samo prvašiću ću provjeriti malo zadaću ako treba. Moraju učiti i moraju sami prihvatiti tu odgovornost, škola im je dana.
Jednostavno im kažem da uče koliko uče, ali da je to njihova obaveza. Ja se ne brinem, ja sad nisam stalno na dnevniku, ne gledam stalno njihove ocjene.
Djeca ako hoće dođu, kažu ili ne kažu. Obaveze su tu. Ako ih ne izvršavaju, postoje neke posljedice. U kući, u obitelji, bilo gdje.
Ako trebaju pomoć, kažu. Treba neko instrukcije, ok. Moja mama je profesorica njemačkog i francuskog. Dati će svu potporu, ali i ona isto se neće gurati.
Ona i mene tako isto odgajala, nije se gurala. Moraju već sami imati interes. Tko ga ima, taj će i učiti. Taj će i htjeti taj je i za neku dalju i višu školu.
Ali ako neko ne pokazuje, ja nisam ta koja će gurati. Gurala sam na početku.
Meni je oduzelo i vrijeme i živce i tako dalje. Super je, nisu sve petice.
I nije to niti bitno, po meni to nije važnije, svatko se mora usmjeriti, ali ono što je meni jako olakšalo, da oni su preuzeli tu odgovornost na sebe. Znači oni se brinu kako idu u školu, da li imaju zadaću, da li ih rade u jutro… Oni organiziraju svoje vrijeme.
Stalno im govorim, vi imate talente, vi ste sposobni, možeš učiti, imaš dar od Boga. Tako je. Ali to mora u njima sazrjeti. Njihova odluka je to.
Kad je neko u nekom problemu, to se zna. To je jednostavno, znate ono, Boga vam sve posloži. Oni nemaju straha reći, ne ide i ne ide.
Nikako ne mogu ovu matematiku riješiti. Oni sami zovu instruktora, a ja im dam novce.
To funkcionira.
Nemamo televizor
Nikad nismo imali televizor u kući. Najstarija kći, koja se udala, ima svoju obitelj, ona ima. Hoće kod nje gledati. Tako da je za ove najmanje kazna da ne mogu ići dolje.
Oni su sad tek otkrili televiziju. Vidjeli su prije kod dide, ako bi otišli, ili kod prijatelja negdje. Jedan sin mi je rekao, nismo ni znali šta je televizija. Kad je netko rekao, plazmu sam si kupio, ja sam mislila, sto Plazma keksi. Nisu znali.
Ali nisu ni tražili da kupimo.
Moje pravo je da im mobitel ne kupim
Teško je s mobitelima. To je jedan od najtežih problema. Vidjela sam da od nekakve prisile, uzimanja nema koristi. Ali moje pravo je da im ih ja ne kupujem.
Moja mala djece nemaju mobitel.
Kad krenu u srednju, oni se međusobno dogovaraju, pa starija djeca stare telefone daju mlađojili tako nešto, onda to im dozvoljavam od osmog razreda ili srednje škole.
Kad krenu dalje, da se mogu javiti. Kupe ih od džeparca ili im poklone…
Vidim koliko zlo donosi, onda se osjećam odgovornom, a ja im ga dajem.
Ja nemam te borbe koje mi znaju roditelji pričati.
Sad to su već 18-19 godišnjaci, ja im dajem odgovornost.
Znam točno kad su na telefonu, mi smo u dnevnom boravku,… nigdje nikog nema, nema djece. Onda lozinku promijenim i svi dođu… To je isto jedan dio kažnjavanja.
Otežavam, ali na meni kao majki da molim, imam povjerenje u Boga da će ih Bog već preusmjeriti.
Molimo da budemo dobri roditelji, da nas Bog prosvijetli
Svaki dan, u jutarnjoj molitvi, molimo da budemo dobri roditelji, da prosvijetli nas, da budemo nadahnuti Duhom Svetim, da nam da mudrosti. Da vidimo ono što trebamo znati. I uvijek ti Bog daje. Ja sam prije na sve reagirala, sve morala znati, a zapravo ne moraš znati.
I želiš dijete zaštititi, a ne možeš ga zaštititi. I kao da ga, ja sam to vidjela na sebi, želim upakirati da bude, evo, tu, Bože, za tebe.
A nije to taj put. Bog ga voli više, on ima neki plan s njim i sigurno će ga ostvariti. Jer znam da ni ja nisam bila super, pa opet me doveo na neki put i spoznala sam tu Božju ljubav.
Znam da će i oni primjerom kad nas čuju, da molimo muž i ja, imati taj dobar temelj.
A na meni je da budem strpljiva i tu bol kad mi je nekad nešto teško, kao majka šutim i sklopim ruke, ne idem u svađe.
Pogotovo sa starijima koji su već na neki način pomalo izgrađeni, imaju svoje misli.
Možemo razgovarati, oni sami dođu razgovarati.
Pa onda to je tvoj trenutak gdje te može Duh Sveti nadahnuti da im kažeš pravu riječ, pa će oni poslušati, ali ja im uvijek kažem: “Imaš dva puta.”
Moje mišljenje je takvo, moje iskustvo, ali ti ćeš izabrati na kraju i posljedice će biti tvoje.
Najteže je pustiti, ali tu bol ja onda prikazujem Bogu za žrtvu, baš upravo za njih, da imam to povjerenje.
Pročitajte savjete Katarine Baretić kako pravilno nanijeti puder. Cilj nanošenja šminke, barem za svakodnevni izgled, nikako ne bi trebala biti transformacija ili stvaranje maske. Upravo suprotno. Sigurna ste zamijetili mlade djevojke koje hodaju s “blatom” na licu ili precrvenim obrazima i sl. Dekorativni i preparativni svijet međusobno su povezane dvije strane iste medalje. Djeluju tako […]
Pročitajte savjete Katarine Baretić kako pravilno nanijeti puder.
Cilj nanošenja šminke, barem za svakodnevni izgled, nikako ne bi trebala biti transformacija ili stvaranje maske. Upravo suprotno. Sigurna ste zamijetili mlade djevojke koje hodaju s “blatom” na licu ili precrvenim obrazima i sl.
Dekorativni i preparativni svijet međusobno su povezane dvije strane iste medalje. Djeluju tako da se međusobno dopunjuju. Pri nanošenju dekorative, tj. makeup-a glavni moto bi trebao biti “manje je više”.
Svaka je žena lijepa na svoj način, a makeup je samo nadogradnja koja tu ljepotu dodatno ističe.
Tri koraka prije nanošenja pudera
Lijepog makeup look-a nema bez odgovarajuće njege kože. Što to znači? Kako starimo, koža i njezine potrebe se mijenjaju. Nakon tridesete godine (a kod nekoga i prije) sposobnost kože da se regenerira slabi. Stoga je potrebno koristiti nježan piling na dnevnoj bazi koji će koži pomoći odbaciti mrtve stanice. Tako će moći zamijeniti novima a sva njega koju nanosimo imati će bolji učinak.
Nakon pilinga slijedi drugi korak, a to je nanošenje tonika za lice. Neki preskaču ovaj korak jer nisu upoznati da tonik vraća koži njezin prirodni pH i omogućuje da sve ono što nakon njega uopće može imati svoj učinak i djelovati na njegu kože.
Treći korak svakako je nanošenje kreme za lice odgovarajuće za tip kože. U posljednje se vrijeme ističe dobrobit hidratantnih krema za njegu kože, no nikako ne treba zaboraviti da hranjivi tip krema također ima svoje dobrobiti zahvaljujući posebnim sastojcima npr. kolagen.
Sad možemo krenuti s make up-om
Tek nakon aplikacije kreme možemo krenuti s gradnjom makeup-a. Osnova za dobar makeup svakako je puder koji dolazi u brojnim varijantama – tekući, kompaktni, u stiku, u prahu… Najpopularniji su oni u tekućem obliku, a kompaktni su najjednostavniji za nanošenje. Prvi korak je svakako izabrati onaj puder koji odgovara tipu kože. Ono što velikoj većini žena predstavlja problem je odrediti odgovarajuću nijansu pudera, unatoč tome što određeni brendovi nude više od 40 nijansi. Najbolje je boju testirati na prijelazu lica i vrata, ako niste u mogućnosti na licu mjesta puder nanijeti na kožu i pratiti kako će vam pristajati na dnevnom svjetlu i njegovu trajnost tijekom dana.
Aplikacija pudera je jednostavna: mala količina (2-3 kapi) istisnu se na ruku, a zatim se utapkava vršcima prstiju na kožu ili spužvicom ili kistom. Prsti su najdjelotvorniji za najprirodniji izgled tena jer zbog svoje temperature proizvod pripreme za kontakt s kožom lica. Tu svakako moram napomenuti da je higijena od izuzetne važnosti. Ukoliko vam se prsti čine nepraktični, sljedeći izbor je svakako spužvica koju je prethodno potrebno navlažiti. Kist je sigurna opcija ako se želite uvjeriti da proizvod osigura maksimalnu moć prekrivanja. Za najbolji rezultat prekrivanja i za dugotrajnu postojanost potrebno je puder fiksirati završnim slojem pudera u prahu i ‘zaključati’ fiksatorom u spreju ili u prahu.
Svaka je žena lijepa, a makeup je samo nadogradnja koja tu ljepotu dodatno ističe
Često smo danas zbunjeni uslijed bombardiranja marketinga da je primer neophodan za dobru podlogu i dulje trajanje makeup-a. No, važno je znati da ukoliko smo nanijeli odgovarajuću kremu za svoj tip kože, to ustvari već jest primer. Ukoliko koža ima određene specifične potrebe npr. izraženo lučenje sebuma, diskoloracija, hiperpigmentacija, ožiljci i drugo, tada primer s posebnom namjenom za određenu potrebu kože može biti dobra investicija i odluka.
Nadam se da su vam neke informacije pomogle u tome da pri sljedećoj aplikaciji makeup-a i pudera ten ujednačite tako da vaša koža izgleda kao lijepa koža, a ne ‘zažbukana fasada’. Ukoliko imate pitanja i mislite da vam savjetom mogu pomoći, na raspolaganju sam vam putem instagrama www.instagram.com/b.e.a.u.t.y_wonderland ili Facebook stranice Beauty Wonderland by Katarina Baretić.
Odnos oca i sina tijekom vremena ne ostaje isti. Prolazi kroz buru osjećaja te se smiruje u trenutku kada su oboje spremni na to. Pogledajmo pobliže kako izgleda to putovanje u različitoj dobi. Rano djetinjstvo: Iako bebe većinom ovise o svojim majkama zbog njege i brige, vrijeme koje provode s ocem je jednako važno. Studije […]
Odnos oca i sina tijekom vremena ne ostaje isti. Prolazi kroz buru osjećaja te se smiruje u trenutku kada su oboje spremni na to. Pogledajmo pobliže kako izgleda to putovanje u različitoj dobi.
Rano djetinjstvo: Iako bebe većinom ovise o svojim majkama zbog njege i brige, vrijeme koje provode s ocem je jednako važno. Studije pokazuju da interakcija između oca i djeteta više stimulira, energičnija je i uzbudljivija. Tijekom ranog djetinjstva, otac je sinu uzor, on je njegov junak i inspiracija. On obožava svog oca i fasciniran je kada njegov otac popravi igračku ili ga podigne visoko u zrak.
On zamišlja da je njegov otac snažniji od Herkula ili pametniji od Einsteina te ga pokušava oponašati. Inzistira na tome da jede, oblači se ili hoda poput njega. Žudi za time da s njime provodi vrijeme. I najmanji kompliment koji mu otac da dovoljan je da mu uljepša dan.
Adolescencija
Ovo je teško razdoblje i za sina i za oca jer u ovom razdoblju sin razvija svoja vlastita mišljenja. Događaju se sukobi u razmišljanjima, argumentima i neizbježni okršaji. Odlasci na pecanje i nogometne utakmice s ocem sada su zamijenjeni vožnjom skejtborda s prijateljima.
Tinejdžeri sada više ne obožavaju svog oca već se dive prijateljima ili slavnim osobama. No nije uvijek nužno tako. Malo truda od strane oca i sina može popločati put prema nesmetanom prijelazu u adolescenciju. Otac tada pazi na generacijski jaz, a sin se prilagođava svom ocu tijekom ovog novog životnog razdoblja.
Odraslo doba: U ovom razdoblju sin shvaća da njegov otac može biti u mnogo čemu u pravu, a otac razvija veće povjerenje u svoga sina budući da je on zrela odrasla osoba, a ne više impulzivni tinejdžer. Odnos se smiruje i postaje ugodniji, obojica poštuju međusobne granice i održavaju zdrav i, čak, dinamičniji odnos.
Otac počinje tražiti sinovljeve savjete, a sin koji je nekoć slijedio sada polagano preuzima veći udio u odgovornostima unutar obitelji.
Odnos se oblikuje na razne načine, ali još uvijek ima problema. Odnos između oca i sina mogao bi postati napet zbog nekoliko problema.
Učestali problemi u odnosu oca i sina
Problemi, bilo manji ili veći, dio su svakog odnosa. Ključ je u tome da ih se treba prebroditi, a ne dopustiti da utječu na međusobnu ljubav. Donosimo popis nekoliko problema koji se mogu pojaviti u odnosu oca i sina.
Komunikacija: Ovo može biti glavni uzrok sukoba između oca i sina. Možda se jako mnogo volite, ali ako ne uspijevate izraziti ljubav, prekidate dobre odnose među sobom. Na primjer, otac se možda žali da ga njegov odrasli sin ne posjećuje često, ali iza njegove ljutnje krije se tuga za svojim djetetom koje mu nedostaje. Iako će možda sin odgovoriti na očevu ljutnju svojom ljutnjom, vjerojatno će imati više ljubavi i razumijevanja kada prepozna da njegov otac zapravo osjeća tugu.
Odabiri načina života: Mijenjanje vremena i generacijski jaz donijele su mnoge promjene u načinu života djece. Na primjer, izvanbračni suživot i namjerna odgoda trudnoće su danas poprilično česti, a to bi moglo biti u suprotnosti s uvjerenjima roditelja.
Kultura rada i opredjeljenje: Moderni poslovi često zahtijevaju duže radno vrijeme i rad daleko od doma. Otac koji možda ima vremenski manje zahtjevan posao vjerojatno neće to razumjeti te će to shvaćati osobno i osjećat će se napuštenim.
Standardi kućanstva: Kao otac možda imate određena uvjerenja i očekujete da će sin slijediti standarde obitelji. Možda želite da djeca budu konzervativna, religiozna ili da slijede određenu prehranu ili životni stil. No, vaše dijete je osoba za sebe i ima svoje vlastite vrijednosti i uvjerenja zbog kojih možete osjećati kao da odbacuje ono što je vama važno ili vaše uobičajene načine rješavanja stvari. Nastojte to ne shvaćati osobno te umjesto toga budite ponosni na svoga sina što ima hrabrosti slijediti put koji mu najbolje odgovara.
Ključ za rješavanje ovakvih problema jest u međusobnom razumijevanju i postizanju kompromisa. Otac bi trebao imati povjerenja u svoga sina da ga pusti, dok bi sin trebao naučiti poštivati očevo iskustvo i strpljivo objašnjavati ono što misli.
Koliko bliski mogu biti otac i sin?
Istina je da majka podnoseći bol donosi dijete na ovaj svijet. Isti taj dan, dijete upoznaje i svog oca. Za neke, otac je heroj. Za neke druge, on je prijatelj i vođa. Bliskost između oca i sina ne može se izmjeriti, jedino ga mogu njih dvojica iskusiti.
Ako se radije obratite svom ocu za savjet nego prijatelju, to je znak snažne emocionalne veze ispunjene povjerenjem.
Ako se Vaš otac ne srami potapšati vas po ramenu ili se srčano rukovati ili zagrliti nakon što ste s njim podijelili neki svoj uspjeh, to je znak zdrave fizičke veze.
Kada postanete odrasla osoba i glava svoje vlastite obitelji, a vaš otac vjeruje vašim odabirima, tada je jasno da ste izgradili doživotnu povezanost.
Odnos između oca i sina mora se pažljivo njegovati tijekom svakog životnog razdoblja. No, uobičajena muška suzdržanost može potkopati međusobnu bliskost. Zbog toga je očeva odgovornost da bude na raspolaganju i brine se o sinu tijekom rane faze njihova odnosa, a sinovljeva je dužnost poštovati i jačati taj odnos kasnije tijekom života.
Kako izbijeliti jaja na prirodan način? Sve što vam treba je alkoholni ocat i voda u omjeru 1:1 – dakle, jedna čaša vode na jednu čašu octa za tri jaja. Ako ih pak kuhate više odjednom, povećajte omjere. Jaja prelijte octom i vodom te ih stavite na jaku vatru. Kad voda zakuha, počet će se […]
Sve što vam treba je alkoholni ocat i voda u omjeru 1:1 – dakle, jedna čaša vode na jednu čašu octa za tri jaja. Ako ih pak kuhate više odjednom, povećajte omjere.
Jaja prelijte octom i vodom te ih stavite na jaku vatru. Kad voda zakuha, počet će se stvarati pjena. Smanjite vatru i žlicom uklonite svu pjenu. Kuhajte ih deset minuta, ocijedite ih i isperite hladnom vodom. Prije bojanja ih obrišite krpicom kako biste uklonili mrlje. budite pažljivi jer je ljuska tanja zbog kuhanja u octu.
Brze tehnike bojanja
Sada dolazi onaj najzabavniji dio – ukrašavanje. Jeste li znali da puno namirnica, odnosno povrća koje imate u kuhinji jajima daje određenu boju? Crvenu tako možete postići uranjanjem u sok kompota od višanja, ružičastu boju će dati cikla, smeđu ćete dobiti od ljusaka luka ili kave a žutu od kurkume ili maslačka. Nadalje, zelena se dobiva kuhanjem u špinatu, koprivi ili peršinu, plava od soka borovnica ili crvenog zelja, a ljubičasta od crnog vina ili crvenog zelja.
Ako ste u stisci s vremenom možete ih obojiti navedenim povrćem ili se okušati u ovih nekoliko tehnika:
Za roza boju:
1/2 manje cikle, oguljene, narezane na četvrtine
1 ljutika, narezana na ploške
1 list lovora
Za žuta boju:
1 komad đumbira, narezan na tanke ploške
2 žličice crnog papra u zrnu
1/4 žličice kurkume u prahu
Za narančastu boju:
1 srednja mrkva, oguljena, narezana na ploške
2 češnja češnjaka
1 kriška oguljene cikle
Mali prstohvat šafrana
Priprema
Stavite jaja u srednje staklenu staklenku otpornu na toplinu. Kuhajte ocat, sol, šećer i 1 šalicu vode u malom loncu na jakoj vatri, miješajući, dok se sol i šećer ne otope.
Za pripremu ružičastih jaja:
Dodajte ciklu, ljutiku i lovorov list i prokuhajte. Maknite s vatre i pustite da se malo ohladi. Prelijte preko jaja, promiješajte i ohladite najmanje 3 sata ili preko noći za tamniju nijansu ružičaste.
Za pripremu žutih jaja:
Dodajte đumbir, papar u zrnu i kurkumu i pustite da prokuha. Maknite s vatre i pustite da se malo ohladi. Prelijte preko jaja, promiješajte i ohladite najmanje 3 sata ili preko noći za tamniju nijansu žute boje.
Za pripremu ljubičastih jaja:
Dodajte kupus i sjemenke kima i prokuhajte. Maknite s vatre i pustite da se malo ohladi. Preliti preko jaja. Dodajte 1 žličicu. sode bikarbone i miješajte dok se pjena ne smanji, zatim umiješajte preostalu 1 žličicu. soda bikarbona. Ohladite najmanje 3 sata ili preko noći za tamniju nijansu ljubičaste.
Za pripremu narančastih jaja:
Dodajte mrkvu, češnjak, ciklu i šafran te prokuhajte. Maknite s vatre i pustite da se malo ohladi. Prelijte preko jaja, promiješajte i ohladite najmanje 3 sata ili preko noći za tamniju nijansu narančaste.
Otisak biljaka
Jedna od najstarijih tehnika bojanja jaja jest s otiskom raznih biljaka. Na jaja prislonite listove djeteline, peršina i nekog drugog bilja. Učvrstite listiće starom najlonkom. Zavežite ju koncem kako se lišće ne bi micalo. Jaja potom skuhajte u ljusci luka ili obojite drugom bojom. Kad se posuše, uklonite najlonke i listiće.
Najčešći uzrok neugodnog zadaha previše je bakterija u usnoj šupljini. Zato procesuiranje ostataka hrane može stvoriti smrad nalik sumporu. Te se bakterije mogu ukloniti četkicom za jezik, piše njemački medicinski časopis Hausarzt. Glavni uzrok neugodnoga jutarnjeg zadaha je suhoća usne šupljine. Tijekom noći, odnosno spavanja, lučenje sline je smanjeno, osobito ako imate problema sa sinusima […]
Najčešći uzrok neugodnog zadaha previše je bakterija u usnoj šupljini. Zato procesuiranje ostataka hrane može stvoriti smrad nalik sumporu.
Te se bakterije mogu ukloniti četkicom za jezik, piše njemački medicinski časopis Hausarzt.
Glavni uzrok neugodnoga jutarnjeg zadaha je suhoća usne šupljine.
Tijekom noći, odnosno spavanja, lučenje sline je smanjeno, osobito ako imate problema sa sinusima i dišnim putevima, što dovodi do disanja na usta i hrkanja.
Suha usta rezultiraju razvojem anaerobnih bakterija (onih koje se razvijaju u uvjetima bez kisika), upravo zbog nedostatka vode, odnosno sline u ustima koja sadrži kisik.
U tom slučaju najbolje je posegnuti za čašom vode, kažu stručnjaci. To će pomoći da se ispere višak bakterija iz usne šupljine.
Poslije usta najčešći je uzrok problem s probavnim organima, odnosno sa želucem. I konzumiranje nekih namirnica, poput luka ili češnjaka može rezultirati lošim zadahom.
Osobe koje imaju problema sa želučanom kiselinom ili gastritisom, također su ugrožena skupina kada je posrijedi ova neugodna tegoba.
Ako redovno perete zube i četkate jezik, a i dalje imate problem s neugodnim zadahom, trebalo bi posjetiti stomatologa kako bi se isključili ostali problemi, poput propadanja zuba ili nastanka parodontnog džepa.
Sljedeća adresa je otorinolaringolog jer i problemi sa sinusima i krajnicima mogu izazvati neugodan zadah
Ako želite uzgojiti izdašna stabla jabuka iz sjemena donosimo vodič od 8 koraka za plodan voćnjak. Uzgoj vlastitog stabla jabuke iz sjemena može biti korisno i ispunjavajuće iskustvo. Iako može proći nekoliko godina dok vaše stablo jabuke ne urodi plodom, strpljenje i uloženi trud dat će izvrsne rezultate. U ovom vodiču provest ćemo vas kroz proces uzgoja […]
Ako želite uzgojiti izdašna stabla jabuka iz sjemena donosimo vodič od 8 koraka za plodan voćnjak.
Uzgoj vlastitog stabla jabuke iz sjemena može biti korisno i ispunjavajuće iskustvo. Iako može proći nekoliko godina dok vaše stablo jabuke ne urodi plodom, strpljenje i uloženi trud dat će izvrsne rezultate. U ovom vodiču provest ćemo vas kroz proces uzgoja stabla jabuke iz sjemena i podijeliti savjete kako osigurati obilnu žetvu u budućnosti.
Korak 1: Pripremite materijal
Prije nego počnete, prikupite sljedeće materijale:
Sjemenke jabuke (sakupljene iz vaše omiljene sorte jabuke)
Zemlja za tegle
Mali lonac ili posuda
Plastična folija ili plastična vrećica
Sunčano mjesto za klijanje
Voda
Korak 2: Sakupite sjemenke jabuke
Birajte zrele jabuke iz svoje omiljene sorte jabuka. Izvadite sjemenke i nježno ih isperite kako biste uklonili preostalu pulpu voća. Sjeme sušite na zraku nekoliko dana kako biste spriječili stvaranje plijesni tijekom sadnje.
Korak 3: Posadite sjeme
Napunite malu posudu ili posudu zemljom za posude, ostavljajući otprilike jedan inč prostora na vrhu.
Posadite sjeme jabuke otprilike pola inča duboko u tlo. Možete posaditi više sjemenki u istu posudu kako biste povećali šanse za uspjeh.
Temeljito zalijte tlo, ali izbjegavajte natapanje. Tlo treba biti stalno vlažno, ali ne i natopljeno vodom.
Korak 4: Osigurajte idealne uvjete za uzgoj
Stabla jabuke zahtijevaju posebne uvjete da bi uspjela:
Sunčeva svjetlost: Stavite lonac na sunčano mjesto gdje će imati najmanje 6-8 sati sunčeve svjetlosti dnevno.
Temperatura: Održavajte raspon temperature od 60-75°F (15-24°C) za optimalan rast.
Vlažnost: Pokrijte posudu plastičnom folijom ili plastičnom vrećicom kako biste stvorili efekt malog staklenika, održavajući višu razinu vlažnosti oko sjemena.
Korak 5: Strpljenje i klijanje
Može proći nekoliko tjedana ili čak mjeseci da sjemenke jabuke proklijaju. Budite strpljivi i nastavite pratiti vlažnost tla i sunčevu svjetlost.
Korak 6: presađivanje
Nakon što vaše sadnice jabuke narastu do visine od oko 4-6 inča i imaju nekoliko setova lišća, spremne su za presađivanje. Odaberite najzdravije sadnice i presadite ih u veće posude ili izravno u svoj vrt. Osigurajte odgovarajući razmak (najmanje 20 stopa između stabala) ako sadite u vrtu ili voćnjaku.
Korak 7: Njega i održavanje
Kako biste osigurali da vaše stablo jabuke izraste u plodnu biljku, slijedite ove upute za njegu:
Voda: Održavajte tlo stalno vlažnim, ali ne natopljenim vodom.
Gnojiti: U proljeće i rano ljeto nanesite uravnoteženo gnojivo sa sporim otpuštanjem.
Orezivanje: Redovito orežite stablo jabuke kako biste potaknuli zdrav rast i oblik.
Suzbijanje štetočina i bolesti: Pratite štetočine i bolesti i poduzmite odgovarajuće mjere da zaštitite svoje stablo.
Potporanj: Zabodite mlada stabla za oslonac i trenirajte njihov rast ako je potrebno.
Korak 8: Strpljenje se isplati
Uzgoj stabala jabuke iz sjemena zahtijeva strpljenje jer može proći nekoliko godina dok vaše stablo ne urodi plodom. Tipično, stabla jabuka uzgojena iz sjemena daju jedinstvene, hibridne jabuke, tako da sorta i okus mogu varirati od matične jabuke. Međutim, uz odgovarajuću njegu i strpljenje, možete uživati u zadovoljstvu njegovanja vlastitog stabla jabuke i na kraju ubrati njegove ukusne plodove.
Zaključno, uzgoj stabla jabuke iz sjemena ispunjava pothvat koji može dovesti do obilnog uroda u budućnosti. Uz pravu njegu i pažnju, možete uzgojiti uspješno stablo jabuke koje će vas godinama nagrađivati hrskavim, aromatičnim jabukama.